PANIČNA SNIŽENJA Popusti u prosincu uništit će trgovinu u prvom kvartalu 2010.

Model koji se temelji na potrošnji i zaduživanju nikako nije održiv, priča o poticanju proizvodnje i izvoza svi su se već naslušali, ali rezultata nema. Jasne i provedive antirecesijske mjere zaboravljena su priča, da se uopće ne spominje ‘slučaj’ zvan Strategija hrvatskoga gospodarstva. Bez ekspanzivne monetarne politike, smanjenja poreznog opterećenja i smanjivanja kamatnih stopa teško da će se u idućoj godini ostvariti pomak. Uza sve muke koje su poduzetnici prošli u 2009. godini, morat će se pripremiti na to da će sljedeća godina, barem prva polovica, biti još teža. Uzdati se, kao i uvijek, mogu samo u sebe. Izlaz iz nepovoljne situacije leži u savladavanju izvoznih poučaka te pronalaženju neiskorištenih niša. Kozmetičko rezanje troškova neće biti dovoljno, svatko će u svoj plan za iduću godinu morati uključiti nekoliko crnih scenarija, a za rezultate na razini ovogodišnjih u 2010. godini će se morati potruditi još više.

U građevini se pad fizičkog obujma građevinskih radova iz 2008. naglo pojačao u ovoj godini. Usporen je rast stambenih kredita, pa je u skladu s time drastično pala prodaja stanova. Procjena broja neprodatih stanova u Zagrebu je 10 tisuća, makar neki analitičari govore o čak 13 tisuća. Tržište nekretnina trebalo bi u drugoj polovici sljedeće godine pokazati znakove oporavka, a očekuje se pad cijena najma maloprodajnih prostora od pet do 15 posto.

S obzirom da građevinari uvelike ovise o državnim investicijama, koje su zbog krize uglavnom stavljene na čekanje, ni u tom sektoru sljedeće godine neće cvjetati ruže. Ciklus intenzivne gradnje je završen, smatra Filip Filipčev iz Tehnike, a 2010. godinu će obilježiti manjak sredstava u proračunu za investicije zbog slabijeg punjenja državne blagajne, visoke kamate, slabo kreditiranje građana, pa tako i slaba prodaja stanova. Također, nema naznaka da se građevinari mogu nadati stranim investicijama. Izlaz je, smatra Filipčev, u traženju puteva na nova tržišta te aktiviranju zamrznutoga kapitala u neprodatim zalihami i nekretninama jer se na novi razvojni ciklus ne može računati.

Banke su se zbog krize u poslovanju građevinarima, proizvođačima građevinskog materijala, trgovaca automobilskim dijelovima te proizvođačima i trgovaca namještajem suočile s potom nenaplativih potraživanja. I dok su problemi s otplatom duga tih sektora bili problem u 2009. godini, bankari se u sljedećoj godini moraju pripremiti i na probleme malih poduzeća i stanovništva, koji će također imati teškoća s vraćanjem kredita. Kako kaže Zdenko Adrović iz RBA, eskalacija nenaplativih potraživanja rezultat je odgođenog djeleovanja krize na kvalitetu kreditnog portfelja.

U 2009. je godini zaustavljen rast kredita, pa je, ne bi li utjecao na situaciju, guverner HNB-a Željko Rohatinski ukinuo obvezu banaka da kod rasta kredita iznad 12 posto na godinu upisuju blagajničke zapise HNB-a, uz kamatnu stopu od 0,25 posto.

Naime, ta je mjera donesena da bi se usporio previsoki rast kreditnih plasmana, ali zbog međunarodne financijske krize banke su i nako sve manje sklonje kreditiranju rizičnijih sektora. Također, banke su povećano financirale državni proračun pa su tako istisnuti gospodarstvo i građani zbog, kojih je ograničenje i doneseno.

Prema Adrovićevim procjenama, najveći porast otpisa imovine u bankama uslijedit će u 2010. godini. U tim se uvjetima ne može očekivati znatno povećanje priljeva i smanjenje cijena inozemnoga kapitala, pa će tako, upozorava Adrović, izostati i željeni utjecaj na smanjenje cijene domaćih depozita. RBA predviđa i stabilnu stopu rasta domaćih depozita od pet posto te nastavak jačanja devizne komponente u ukupnim depozitima.

Usporavanje stope rasta kredita trebalo bi dosegnuti dno početkom 2010. godine. Kod poduzeća oporavak kreditiranja prvo će se pojaviti na području sezonskoga kreditiranja domaćih proizvodnje i uslužnog sektora s kojačnim godišnjim rastom od pet posto. Očekuje se i nastavak stagnacije kreditiranja investicija do 2011. godine. Kod stanovništva će biti zaustavljen pad kreditnog portfelja, ali bez oporavka u idućoj godini, stabilizirat će se kratkoročno kreditiranje i nastavit će se stagnacija stambenoga kreditiranja do 2011. godine. Adrović kaže da nema osnova za znatnije smanjenje kamatnih stopa na domaćim depozitima, pa onda tako ni na kredite u sljedećoj godini usprkos tome što su se pojavile neke spekulacije o smanjenju kamata.

U kratkom roku ne treba očekivati ni oporavak domaćeg, ali ni tržišta u regiji, a kamoli dosizanje prijašnjih stopa rasta gospodarstva. U većini zemalja regije u 2010. godini gospodarstvo će doživjeti pad ili neće biti rasta. Razlog tome je prije svega to što svjetska recesija nije jedini problem tih zemalja. Situaciji bi takva bila i bez poljuljanoga svjetskoga gospodarstva. Ne može se očekivati znatno poboljšanje osobne potrošnje, teško da će se izvoz brzo oporaviti, a uz to mora se smanjiti i javna potrošnja.

Ponovno se kao jedini izlaz pojavljuje izvoz jer će se stanovništvo, država i banke nastaviti zaduživati, a izvozni su poslovi ti koji kredite mogu vraćati. Prema podacima Svjetske banke, zbog nedostupnosti kredita, rasta cijena proizvoda i usluga te rasta nezaposlenosti stanovništvo Srednje i Istočne Europe suočeno je s problemom otplate kredita, a nekadašnja srednja klasa približava se granici siromaštva.

Dug kućanstava u zemljama Srednje Europe, uključujući i Hrvatsku, iznosi više od 25 posto BDP-a tih zemalja, a za očekivati je, upozorava Svjetska banka, da će siromaštvo rasti. Zbog toga se apelira na vlade da pruže dodatnu pomoć građanima kroz programe socijalne politike i tako zaštite najugroženije dijelove društva – nezaposlene, starije osobe, žene i samačka kućanstva. U Hrvatskoj se 19 posto ukupnog stanovništva nalazi u zoni rizika od siromaštva.

Visok vanjski dug, nepovoljna vanjskotrgovinska bilanca, deflacija, restriktivna monetarna i fiskalna politika neće nestati kada se Hrvatska probudi 1. siječnja 2010. godine.