Home / Tvrtke i tržišta / Formula uspjeha

Formula uspjeha

Kad sam prije dvije godine imala nezahvalan zadatak pronaći brzorastuće tvrtke koje bi vrijedilo prati u sljedećoj godini, mišila sam da je misija, naravno, nemoguća. Ipak, u sveopćoj atmosferi rasta i bujanja našlo se čak dvadesetak tvrtki koje su obećavale. Iz sadašnje perspektive, rezultat je sasvim porazan. Sada su, primjerice, adriatica.net i HG Spot pred propašću, Varteks u ozbiljnim problemima, a Lipa Mill ne da se nije ‘probudila’ nego ni ne postoji u ondašnjem obliku jer su se novi vlasnici rasprodali. U međuvremenu se dogodila recesija, koja je dijelom realna otegotna okolnost na koju nitko nije računao, ali dijelom je kriza samo ogolila unutrašnje probleme i nedostatke koji su u vrijeme gospodarskog buma bili vješto kamuflirani. Samo još jedan dokaz u prilog tezi da predviđanje treba ostaviti vraćarama s kristalnom kuglom.

Ipak, ima i svjetlih primjera koji zadržali epitet zvijezde. Kriterij ili razlog uspjeha također je ostao isti – internacionalizacija poslovanja. I to što šire. Naravno, to je za najveću većinu hrvatskih tvrtki moguće samo u nišama, ali i to je sasvim dovoljno. Minorni postotak europskog tržišta, da ne govorimo o globalnom, uspjeh je o kojem većina domaćih tvrtki trenutačno može samo sanjati. Jedna od rijetkih koja je zadržala poziciju među domaćim uzdanicama je Atlantic Grupa. Rezultati poslovanja u kriznoj 2009. bilježe rast, a investicije se nastavljaju. U prvih devet mjeseci tako je zabilježen rast prihoda od 10,3 posto, a neto dobiti od 11,6 posto. Otvaranjem novog pogona Neve, u što je uloženo 32 milijuna kuna, zaključen je Atlanticov investicijski ciklus planiran do kraja 2009. godine. Većina analitičara složit će se da je tajna uspjeha u tome što Atlantic svoje mjesto pod suncem traži u nišama na međunarodnom tržištu. Osim toga posluje u mudro diverzificiranim industrijama, što također utječe na disperziju i smanjenje rizika.

Sličan je primjer i Geofoto. U ovoj godini bilježi rast veći od 30 posto temeljen na povećanju obujma poslovanja u inozemstvu te stvaranju novih proizvoda i usluga u Hrvatskoj i regiji. Predviđena dobit je, kažu u Geofotu, oko 30 milijuna kuna. – Orijentirani smo prije svega na ‘stabilna’ tržišta regije, Srednjeg Istoka, Južne Amerike, Skandinavije i SAD-a. Ključno za ostvarivanje rasta u krizi naše su tržišne niše, inovacije i stvaranje novih proizvoda i usluga u domeni geoinformacijskih sustava i upravljanja prostorom – kaže Zvonko Biljecki, vlasnik Geofota.

Među tvrtkama koje su ostale stabilne i uspjele rasti i u krizi konzultant Željko Perić izdvaja nekoliko zanimljivih primjera s različitim strategijama. – Končar energetski transformatori i Gisdata primjer su fokusiranih kompanija koje nisu širile proizvodni portfolio, već su svoj proizvod usavršavali i rast tražili na što više vanjskih tržišta, tako da godinama uspjevaju rasti u svojim nišama. Fokusirani asortiman, ali vrlo hrabro razgranati tržišni obuhvat formula je uspjeha takvih tvrtki – kaže Perić.

S druge strane, navodi vrlo dinamičnu Atlantic Grupu, koja raste kombinacijom vlastitog razvoja i akvizicija, diverzificira se proizvodno, ali i geografski, pri čemu je pažljivo odabran asortiman za različita tržišta. – Danas Atlantic Grupa ima dobro izbalansiran portfolio proizvoda i usluga, kao i omjere prodaje na domaćem i inozemnim tržištima, što joj je pomoglo da i u krizi raste solidnim stopama – kaže Perić, inače i član NO-a Atlantic Grupe. Nemoguće je u ovom kontekstu ne spomenuti i Agrokor, koji je, dodaje Perić, iznimno diverzificiran i raste kombinacijom akvizicija i organskog razvoja, ali ipak dominantno na domaćem tržištu, što mu može predstavljati ograničenje u budućnosti. S obzirom na svoju veličinu i visoki udjel prihoda s hrvatskog tržišta, Agrokor bi morao intenzivnije poraditi na internacionalizaciji nekih svojih proizvoda. Isti problem imaju i neka vrlo perspektivna poduzeća unutar Končar Grupe. Kao da se boje hrabro i snažno, neki bi rekli drsko, iskoračiti ne samo na regionalno nego i europsko i svjetsko tržište.

Stabilno posluju i jaki konzervativni igrači poput Vindije, koja stabilnost u krizi duguje upravo opreznoj strategiji. Štoviše, Vindija se u vrijeme kad su svi počeli tonuti odlučila za regionalni iskorak. On je, doduše, prema nekim ambicioznijim mjerilima još uvijek skroman s obzirom na Vindijinu snagu, ali djeluje kao vrlo osježavajuća promjena u općem sivilu.

Unatoč tome što u idućoj godini ne očekuju pojavljivanje uvjete poslovanja, u Atlantic Grupi vjeruju da će u svim svojim djelatnostima od proizvodnje vitaminskih instant-napitaka, dodataka prehrani i OTC lijekova, kozmetike i sportske prehrane do ljekarništva te distribucije robe široke potrošnje, pronaći prostor za daljnji rast. – Očekujemo rast prodaje CedeviceGO! i širenje prisutnosti u regiji, širenje distribucijskog portfelja i distribucijskih kanala te širenje ljekarničkog lanca i razvoja proizvodnog portfelja u segmentu dodataka prehrani i bezreceptnih lijekova – kaže u Atlantic Grupi.

Od ostalih potencijalnih zvijezda iz razdoblja prije krize malo tko je zadržao taj epitet. Takve se tražile u visokotehnološkim sektorima poput IT-a i telekomunikacija, ali u njima su tvrtke ili premale ili previše pritisnute ogromnim dugovima. Primjerice, u telekomunikacijskom sektoru nisu se pojavili strateški partneri koji bi pogurnuli prezadužene tvrtke, a slično je u IT-u, gdje vlada još veća atomiziranost. Stoga bi motor daljnjeg rasta, osim širenja na regionalno i šire tržište, moglo biti postizanje potrebne veličine i snage kroz konsolidaciju.

Od većih kompanija, Dalekovod, pak, bilježi snažan rast dobiti i prihoda, većim dijelom ostvarenim na stranim tržištima, ali velika povezanost s državnim tvrtkama i sumnje u transparentnost tih poslova narušavaju sliku o stvarnom uspjehu. S obzirom da su u predviđanjima za ukupna gospodarska kretanja u 2010. analitičari više nego skeptični, vrlo je teško očekivati da će se klub uspješnih pridružiti još koji član. Mnogo je vjerovatnije da će se i njihove pozitivne brojke početi topiti, a samo će uistinu hrabri, sposobni i inovativni uspjeti rasti dok drugi padaju.

  • Za tvrtke koje su uspele postići konkurentnost na stranim tržištima kriza nije bila takav bauk. Ključni kriterij za odvajanje uspješnih i neuspješnih internacionalizacija je poslovanja. Oni koji su ostali fokusirani isključivo na domaćem tržištu mogli bi se suočiti s ozbiljnim problemima – kaže Damir Novotny, ekonomski analitičar i konzultant.

Takvim će tvrtkama očekivani daljnji pad potrošnje na domaćem tržištu i smanjeni obujam poslova s javnim sektorem drastično smanjiti manevarski prostor. Doduše, i neki su izvoznici u proteklim razdoblju bili suočeni s velikim padom narudžbi i posljedično prihoda, ali kod onih gdje je to uzrokovalo dramatične probleme, riječ je, kaže Novotny, o tome da nisu bili dobro pozicionirani na stranim tržištima ili da im proizvod nije dovoljno konkurentan.

Kako će izgledati poslovna strategija tvrtki koje su uspjele gotovo neokrznuto proći kroz turbulentna krizna vremena? Jedan od mogućih puteva i rješenja nudi i Zvonko Biljecki, vlasnik tvrtke Geofoto: – U 2010. godini nastavit ćemo planirani rast od 20 do 30 posto, a posebno povećati obujam ugovorenih radova u inozemstvu (Oman, BiH, Argentina, Bolivija i Bugarska) te znatno povećati investicije – kaže Biljecki.

Bitan dio investicijskog plana izrada je novih softverskih rješenja za upravljanje baza podataka gradova i državnih institucija, izrada web-rješenja u domeni geopodataka te nabava najmodernije opreme u različitim sferama poslovanja. A nova tržišta su Daleki istok, odnosno Kina, Južna Koreja, Tajvan i Japan te Afrika – kaže Biljecki.