Osim poznatog stresa, jednog od glavnih rizika menadžerskog posla, i rizika od srčanih bolesti, osamljenost, kao posljedica predugod zadržavanja na poslu novi je problem. Američki znanstvenici dokazali su da kronično osamljene osobe češće obolijevaju od infekcija, visokoga krvnog tlaka, nesanice, artritisa…
Svakodnevna utrka s vremenom sve češće vodi k nagomilanu stresu, kroničnoj osamljenosti, umoru, depresiji, poremećajima prehrane i mnogim drugim, najčešće psihičkim, poremećajima.
Gledajući općenito, doprinos nove tehnologije razvoju čovječanstva neprocjenjiv je. No koliko god tehnologija pomogla čovječanstvu u cjelini, pojedincu donosi mnoge probleme, i fizičke i psihičke. Sve počinje od stresa. Još je prije deset godina Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) stres na radnome mjestu proglasila svjetskom epidemijom; otada se broj oboljelih još povećao. Posljedice stresa i previše posla mogu utjecati na zdravlje, stoga ne treba podcjenjivati upozorenja koja nam šalje organizam. Zbog previše posla može pasti imunitet, a stres na poslu povezan je i s pojavom migrena, probavnih problema, bolesti kože, visokim krvnim tlakom i srčanim bolestima. Odgovor na nagomilani stres na poslu jest ‘burnout’, odnosno ‘pucanje’. To je stanje potpune emocionalne iscrpljenosti zbog pretjeranog a uzaludnog zalaganja na poslu. Kad se nagomila, stres na sebe privlači i mnoge druge bolesti. Čovjek se osjeća kronično umorno ili iscrpljeno, pati od nesanice ili pak velike potrebe za snom, može izgubiti tek i želju za životnim radostima. Na stres se također lijepe opasniji psihički poremećaji poput depresije, anksioznosti, napada plaća i panike, opsjednutosti i raznih fobija.
Ortoreksija, odnosno bolest globalizacije, kao što je nazivaju u medicinskim krugovima, još je jedna bolest novog doba. Riječ je o poremećaju ishrane. Poput anoreksije i bulimije, i ortoreksija se ubraja u poremećaje prehrane, ali razlika je u tome što je kod prva dva poremećaja opservivna briga usmjerena na količinu konzumirane hrane, a kod ortoreksije na kvalitetu. O čemu je riječ? Svjedoci smo sve većeg utjecaja ‘zdravog’ lobija, odnosno pro-
Čak 50 posto ljudi koji dolaze u bolnice i ambulante boluju od bolesti srca i krvnih žila, i u Hrvatskoj se najčešće umire upravo od tih bolesti. Ta bi činjenica trebala zabrinuti, pogotovo s obzirom na to da više ljudi na godinu umre od kroničnog zatajenja srca nego od karcinoma. S druge strane u Hrvatskoj su dostupne gotovo sve najmodernije metode liječenja, pa tako čak i ugradnja umjetnog srca. Hrvati su danas bolesniji nego prije 40 ili 50 godina, pogotovo kad je riječ o bolestima srca i krvnih žila, kao i krvnih žila mozga. Međutim, doktor Sutlić naglašava da su te bolesti postale gotovo civilizacijskim i nisu svojstvene samo Hrvatskoj. Zabrinjava, međutim, činjenica da Hrvatska prednjači u negativnim statistikama.
Pravi način za smanjenje trenda obolijevanja, kao i smrti od tih bolesti, jest prevencija. Žene do menopauze su zaštićene, jer ženski spolni hormoni štite od bolesti srca i krvnih žila, ali kad nastupi menopauza, učestalost bolesti jednaka je kao i u muškaraca, pa bi stoga sve žene u menopazi, kao i muškarci stariji od 40 godina, trebali upamtiti sljedeće savjete. Trebali bi, naime, koliko god mogu, sami paziti na svoje zdravlje – nastojati da budu stalno fizički aktivni i da nemaju prekomjernu tjelesnu težinu. Jedanput na godinu, ako se osjećaju zdravima, trebali bi otići na sistematski pregled na kojem će liječnici pokušati provjeriti sve činitelje rizika za kardiovaskularne bolesti. Osim toga, menadžeri bi trebali kupiti tlakomjer. Već te tri mjere uvelike bi pridonijele boljemu zdravstvenom stanju i prevenciji zdravlja uposlenika.
