Putokaz za izbor Iako vrijednost skupocjenog nakita, pogotovo limitiranih satova, nikad neće pasti, domaći urari i zlatari danas nerijetko moraju zatvoriti radnju. Pokazatelj je to da se kupnja zlata i satova još ne doživljava kao ulaganje.
U Splitu je u pola godine zatvoreno pet zlatarskih radnji. Jedan od njihovih vlasnika otvorio je trgovinu čeličnog nakita – kaže naš splitski sugovornik.
Luka Gale iz zagrebačke zlatarnice Gale potvrđuje riječi svoga splitskog kolege da trgovina zlatom pada, a srebra raste. U Zagrebu, primjećuje Gale, mnogi zlatari bar za sada odustaju od prodaje zlata i prebacuju se na prodaju srebra. Razlog je jasan: kilogram srebra stoji 400 eura, a kilogram zlata vrijedi 25.400 eura i dalje raste.
Situacija je dosta teška. I meni je prodaja pala više od 50 posto. Katkad mi prođe tjedan, a da nitko ne uđe u moju zlatarnicu ni da razgleda nakit – žali se Gale.
Njegova radnja, koja izrađuje polu-drago i drago kamenje, za sada ipak nekako preživljava, baš kao i ona Vlade Crkvenca, vlasnika zlatarnice Dijamant u Zagrebu. Tim se poslom bavi 45 godina. Iskustvo mu kaže da se zlato kod nas nikad nije previše ni tražilo, a pogotovo ne danas. Na prodaju zlata i satova, dodaje Crkvenac, utječe velik uvoz bofl-robe i u zlatarstvu, što se prije nije događalo. Ni to nije sve: problem je nastao kad se promjenom sustava otvorio put za zlato izvana, pa su otvorene mnoge trgovine. Crkvenac se upravo zbog toga posebno boji za domaće zlatarnice nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju, kad više ni na koji način neće moći spriječiti stranu konkurenciju.
