Uspješna politika – drugdje

Trajno je obilježje hrvatskog financijskog tržišta nerazmjerno veća potražnja za kreditima u odnosu na domaću štednju. U takvim uvjetima kamatne stope na depozite i na kredite teže prema višoj razini na kojoj bi se potražnja za kreditima trebala smanjiti i uskladiti s potencijalom štednje. Dodatni je poticaj rastu kamatnih stopa na kredite povećanje premije rizika za hrvatske dužnike, koja određuje cijenu inozemnog kapitala za plasmane na hrvatsko financijsko tržište. Slikovito rečeno, ako je kapitalni zahtjev za hrvatski dug dvostruko veći u odnosu na kapitalni zahtjev za istovrsnog klijenta na susjednom tržištu s nižim rizikom, prinos na hrvatski dug mora biti dvostruko veći u odnosu na alternativni plasman na susjedno tržište da bi se zadržala konkurentnost plasmana na hrvatsko tržište. To nam otvara spiralu rasta kamatnih stopa na kredite radi zadržavanja atraktivnosti u privlačenju kapitala nužnog za financiranje rasta zaduženosti Hrvatske u inozemstvu. Dakle, viša razina kamatnih stopa na kredite na hrvatskom tržištu u odnosu na susjedna srednjeeuropska tržišta potječe od rasta percepcije našeg rizika u odnosu na konkurentska tržišta s nižim rizikom, strukturne je prirode i zato neizbježna dok god se ne smanji potražnja za kreditima na razinu domaće štednje.

U Hypo banci tvrde da su već ove godine usmjereniji na male i srednje poduzetnike. Taj će se trend nastaviti i u 2010. Hypo je, kažu, isplinirao veći volumen za plasmane prema tom dijelu klijenata, zato neće biti problema s ponudom kredita, no upitno je kolika će biti potražnja.

Predviđamo da će se i u 2010. nastaviti potražnja za isključivo kratkoročnim plasmanima kojima će se nastojati riješiti problemi s likvidnošću, a potražnja za dugoročnim investicijskim kreditima i dalje će stagnirati. Primjetan je trend manje potražnje malih i srednjih poduzetnika za svim vrstama kredita. Zbog nelikvidnosti sustava i zbog recezije mali i srednji poduzetnici zastali su s investicijskim ciklusima i nastoje prebroditi krizu koja još traje.

U takvoj oskudnoj potražnji prevladavaju zahtjevi za HBOR-ovim kratkoročnim i dugoročnim financiranjem. Isto tako primjetan je veći broj zahtjeva za reprogramiranje dugoročnih obveza koje komitenti imaju u Hypo banci.

No uvjeti se, kažu, neće pogoršavati jer će se kao i dosad krediti odobravati prema bonitetu podnositelja zahtjeva i kvaliteti, odnosno opravdanosti novog zahtjeva.

Bonitet velikog broja klijenata koji pripadaju segmentu SME-a općenito je narušen, pa se može očekivati da će ih samo manji postotak zadovoljiti kriterije odobravanja, dakle manje će zahtjeva biti pozitivno. U svakom slučaju, banka će nastojati izaci ususret svojim klijentima i svim im raspoloživim proizvodima, ali i savjetima, pomoći da što bezbolnije prežive 2010., koja će prema trenutačnim pokazateljima biti recesijska kao i ova.

Analitičari procjenjuju da će cijena financiranja u 2010. biti slična i procjena rizika inozemnih ulagača za Hrvatsku jednako visoka. No za razliku od ove godine u idućoj će banke imati lakši pristup inozemnim izvorima financiranja i mogućnostima dogovaranja većih posebnih aranžmana s inozemnim kreditorima, što donosi i povoljniju cijenu kredita za malo poduzetništvo. Banka će tako podupirati ekonomski opravdana razvojne projekte klijenata, one koji povećavaju kvalitetu i volumen njihova poslovanja, posebno u turizmu i poljoprivredi te uslugama kojima poduzetnici poboljšavaju kvalitetu života građana.

Prema našim procjenama, uz kredite za refinanciranje, koji će sigurno biti traženi i iduće godine zbog premošćivanja nelikvidnosti i financijskog rasterećenja, odobravat će se i novi krediti potrebni za održavanje redovitoga poslovnog procesa te investicijski krediti. Banka će kredite usmjeriti na male i srednje poduzetnike, i to one dobrog boniteta, s dobrim investicijskim programima. Uvjeti kreditiranja vjerojatno će se zadržati na sadašnjoj razini, a postupno je moguće i njihovo poboljšanje.

U OTP banci kažu da je s obzirom na aktualno stanje likvidnosti financijskog sektora realno očekivati umjeren ukupni rast kredita, pa onda i u segmentu malih i srednjih poduzetnika.

U vrijeme financijske krize posve je normalno da su klijenti i banke fokusirani na refinanciranje i restrukturiranje kreditnih obveza nego na nove kredite i nova ulaganja. Stoga će dinamika novih kredita ponajviše ovisiti o tome kakva će biti gospodarska kretanja u sljedećoj godini. Procjenjujemo da će sljedeća godina ipak još biti godina izlaska iz krize. Kako to nije brz proces, vjerojatno će i dalje prevladavati kratkoročni krediti za likvidnost. Takav će trend trajati sve dok ne počne novi ciklus gospodarskog rasta. Prema aktualnim kretanjima na financijskom tržištu ne očekujemo daljnje pogoršavanje uvjeta kreditiranja.

Erste banka određivat će politiku kreditiranja prema politici upravljanja rizicima. U poslovanju s malim i srednjim poduzetnicima, tvrde ondje, nastavit će pratiti sve kvalitetne, dobro pripremljene i isplative projekte.

U ovom je trenutku teško govoriti o konkretnim kretanjima kreditne aktivnosti u idućoj godini. Erste banka i dosad je u kreditiranju bilježila veći rast u odnosu na rast bankarskog tržišta, pa i u idućem razdoblju očekuje zadržavanje tog trenda. Uz kvalitetu, dobru pripremu i isplativost projekata pratit ćemo i nove investicije. I u Erste procjenjuju da će potražnja za investicijskim kreditima stagnirati, a oni za pokriće likvidnosti tražit će se i dalje. U banci ne očekuju daljnji rast kamata, ali ni njihovo spuštanje u idućoj godini. Kako se sada čini, zadržavanje kamata na ovogodišnjoj razini bit će najbolja vijest za poduzetnike u 2010.

Osim sve većeg broja nezaposlenih, Hrvatsku muči i sve veći broj umirovljenika, odnosno sve lošiji omjer između broja zaposlenih i umirovljenika. Gospodarska kriza dodatno ga je pogoršala. Starenje tzv. baby boomera, odnosno početak njihova ispunjavanja uvjeta za mirovinu, dodatna je opasnost za hrvatski mirovinski sustav.

Gospodarska kriza tijekom 2008. i 2009. pridonijela je povećanju priljeva novih umirovljenika, pa se ukupni broj umirovljenika povećao s 1,121 milijuna potkraj 2007. na 1,148 milijuna potkraj 2008. te na 1,167 milijuna u listopadu 2009. S tim u vezi procjenjuje se nastavak rasta ukupnog broja umirovljenika do kraja 2009. uz mogući nastavak nepovoljnog trenda i tijekom 2010. nastave li se nepovoljna gospodarska kretanja. Također treba upozoriti da uvjete za starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu sve više počinju ispunjavati i najbrojniji naraštaju rođeni sredinom prošlog stoljeća.

Država bi morala svim mjerama spriječiti izlazak nezaposlenih osoba iz radno aktivnog stanovništva, provođenjem mjera zapošljavanja teško zaposljivih skupina stanovništva i pooštrenjem uvjeta za odlazak u mirovinu. I ubrzano restrukturiranje gospodarstva u krizi treba pratiti snažniji ciklus prekvalifikacija i dodatnog obrazovanja nezaposlenih osoba da bi nakon oporavka ponuda radne snage odgovarala potražnji.

S druge strane Željko Perić misli da poduzeća tako uskladuju broj zaposlenih s trenutačnim potrebama, ali i popravljaju starosnu i tehnološku strukturu zaposlenika. Zato ne vjeruje da bi donošenje posebnih destimulativnih mjera bilo najbolje rješenje.

Svi se slažu da je država propustila priliku na vrijeme provesti antirecesijske mjere koje bi bar djelomično ublažile pritiske na rast nezaposlenosti.

Stoga se sada treba fokusirati na reforme tržišta rada, ponajprije na povećanje mobilnosti i fleksibilnosti. Ključno je uspostaviti sustav brze prekvalifikacije i stjecanja novih vještina. Dugoročni pak cilj mora biti smanjiti opterećenje na rad, poglavito u doprinosima za mirovinski i zdravstveni sustav.

Vlada mora pametno štedjeti, ali i pametno trošiti. Sada nam nedostaju milijarde koje su otišle u luksuzne dvorane, nekontrolirane subvencije i ‘farbanje’ svih vrsta. Ne možemo li to vratiti, suludo bi bilo pojavljati pogreške. Zalažem se da država investira više, ali u energetske infrastrukturne projekte koji će donositi korist i novu zaposlenost ne samo dok traju radovi nego i nakon njihova završetka. Mnogo je ideja i mogućnosti za uštedu i bez potrebe da se prekobrojni iz državne administracije bace na cestu u godini krize.

Cijeli privredni kotač vrtjet će se unatrag dok se ne pokrenu proizvodni projekti i ne prestane samo trošiti na dug. Na izvoznim tržištima ima znakova oporavka, ali zabrinjava što ih uopće nema na domaćem, a nema ni političke volje za ozbiljnim promjenama.

U svakom slučaju, da otpuštanje i ponovno zapošljavanje nije toliko komplikirano i skupo, broj nezaposlenih već bi sada, vjerojatno, bio mnogo veći. No ni alternativa, iako kratkoročno nudi uštedu, nije gubitak kvalitetnih i educiranih zaposlenika – znači samo kako će tvrtki trebati dulje da se poslije vrati u igru.