Obveze poduzeća i kamata

Obveze poduzeća prema domaćim bankama (u mlrd. kn) iznose 85,95, dok su obveze prema inozemnim bankama (u mlrd. EUR) 20,84. Prosječne kamate na kratkoročne kunske kredite bez valutne klauzule iznose 10,32, a na kratkoročne kunske kredite s valutnom klauzulom 8,69.

Trajno je obilježje hrvatskog financijskog tržišta nerazmjerno veća potražnja za kreditima u odnosu na domaću štednju. U takvim uvjetima kamatne stope na depozite i na kredite teže prema višoj razini na kojoj bi se potražnja za kreditima trebala smanjiti i uskladiti s potencijalom štednje. Dodatni je poticaj rastu kamatnih stopa na kredite povećanje premije rizika za hrvatske dužnike, koja određuje cijenu inozemnog kapitala za plasmane na hrvatsko financijsko tržište. Slikovito rečeno, ako je kapitalni zahtjev za hrvatski dug dvostruko veći u odnosu na kapitalni zahtjev za istovrsnog klijenta na susjednom tržištu s nižim rizikom, prinos na hrvatski dug mora biti dvostruko veći u odnosu na alternativni plasman na susjedno tržište da bi se zadržala konkurentnost plasmana na hrvatsko tržište. To nam otvara spiralu rasta kamatnih stopa na kredite radi zadržavanja atraktivnosti u privlačenju kapitala nužnog za financiranje rasta zaduženosti Hrvatske u inozemstvu. Dakle, viša razina kamatnih stopa na kredite na hrvatskom tržištu u odnosu na susjedna srednjeeuropska tržišta potječe od rasta percepcije našeg rizika u odnosu na konkurentska tržišta s nižim rizikom, strukturne je prirode i zato neizbježna dok god se ne smanji potražnja za kreditima na razinu domaće štednje – pojašnjava Starčević.

U Hypo banci tvrde da su već ove godine usmjereniji na male i srednje poduzetnike. Taj će se trend nastaviti i u 2010. Hypo je, kažu, isplanirao veći volumen za plasmane prema tom dijelu klijenata, zato neće biti problema s ponudom kredita, no upitno je kolika će biti potražnja.

Predviđamo da će se i u 2010. nastaviti potražnja za isključivo kratkoročnim plasmanima kojima će se nastojati riješiti problemi s likvidnošću, a potražnja za dugoročnim investicijskim kreditima i dalje će stagnirati. Primjetan je trend manje potražnje malih i srednjih poduzetnika za svim vrstama kredita. Zbog nelikvidnosti sustava i zbog recezije mali i srednji poduzetnici zaustali su s investicijskim ciklusima i nastoje prebroditi krizu koja još traje.

U takvoj oskudnoj potražnji prevladavaju zahtjevi za HBOR-ovim kratkoročnim i dugoročnim financiranjem. Isto tako primjetan je veći broj zahtjeva za reprogramiranje dugoročnih obveza koje komitenti imaju u Hypo banci – procjenjuju u toj banci.

No uvjeti se, kažu, neće pogoršavati jer će se kao i dosad krediti odobravati prema bonitetu podnositelja zahtjeva i kvaliteti, odnosno opravdanosti novog zahtjeva.

Bonitet velikog broja klijenata koji pripadaju segmentu SME-a općenito je narušen, pa se može očekivati da će ih samo manji postotak zadovoljiti kriterije odobravanja, dakle manje će zahtjeva biti pozitivno. U svakom slučaju, banka će nastojati izrazi ususret svojim klijentima i svim im raspoloživim proizvodima, ali i savjetima, pomoći da što bezbolnije prežive 2010., koja će prema trenutačnim pokazateljima biti recesijska kao i ova.

Analitičari procjenjuju da će cijena financiranja u 2010. biti slična i procjena rizika inozemnih ulagača za Hrvatsku jednako visoka. No za razliku od ove godine u idućoj će banke imati lakši pristup inozemnim izvorima financiranja i mogućnostima dogovaranja većih posebnih aranžmana s inozemnim kreditorima, što donosi i povoljniju cijenu kredita za malo poduzetništvo. Banka će tako podupirati ekonomski opravdana razvojne projekte klijenata, one koji povećavaju kvalitetu i volumen njihova poslovanja, posebno u turizmu i poljoprivredi te uslugama kojima poduzetnici poboljšavaju kvalitetu života građana.

Prema našim procjenama, uz kredite za refinanciranje, koji će sigurno biti traženi i iduće godine zbog premošćivanja nelikvidnosti i financijskog rasterećenja, odobravat će se i novi krediti potrebni za održavanje redovitoga poslovnog procesa te investicijski krediti. Banka će kredite usmjeriti na male i srednje poduzetnike, i to one dobrog boniteta, s dobrim investicijskim programima. Uvjeti kreditiranja vjerojatno će se zadržati na sadašnjoj razini, a postupno je moguće i njihovo poboljšanje – misle u HPB-u.

U OTP banci kažu da je s obzirom na aktualno stanje likvidnosti financijskog sektora realno očekivati umjeren ukupni rast kredita, pa onda i u segmentu malih i srednjih poduzetnika.

U vrijeme financijske krize posve je normalno da su klijenti i banke fokusirani na refinanciranje i restrukturiranje kreditnih obveza nego na nove kredite i nova ulaganja. Stoga će dinamika novih kredita ponajviše ovisiti o tome kakva će biti gospodarska kretanja u sljedećoj godini. Procjenjujemo da će sljedeća godina ipak još biti godina izlaska iz krize. Kako to nije brz proces, vjerojatno će i dalje prevladavati kratkoročni krediti za likvidnost. Takav će trend trajati sve dok ne počne novi ciklus gospodarskog rasta. Prema aktualnim kretanjima na financijskom tržištu ne očekujemo daljnje pogoršavanje uvjeta kreditiranja – procjenjuju u OTP-u.

Erste banka određivat će politiku kreditiranja prema politici upravljanja rizicima. U poslovanju s malim i srednjim poduzetnicima, tvrde ondje, nastavit će pratiti sve kvalitetne, dobro pripremljene i isplative projekte.

U ovom je trenutku teško govoriti o konkretnim kretanjima kreditne aktivnosti u idućoj godini. Erste banka i dosad je u kreditiranju bilježila veći rast u odnosu na rast bankarskog tržišta, pa i u idućem razdoblju očekuje zadržavanje tog trenda. Uz kvalitetu, dobru pripremu i isplativost projekata pratit ćemo i nove investicije – kažu ondje. I u Erste procjenjuju da će potražnja za investicijskim kreditima stagnirati, a oni za pokriće likvidnosti tražit će se i dalje. U banci ne očekuju daljnji rast kamata, ali ni njihovo spuštanje u idućoj godini. Kako se sada čini, zadržavanje kamata na ovogodišnjoj razini bit će najbolja vijest za poduzetnike u 2010.