Zanimljiva vlasnička struktura RADNICI UPRAVLJAJU TVRTKOM UZ POMOĆ ZAKLADE

Ovu će godinu Tankerska završiti s gubitkom u poslovanju, ali i s dva nova broda za rasuti teret i zatvorenim financiranjem za šest novih brodova. Miran san zadarskoj tvrtki omogućava više od milijarde kuna zadržane dobiti iz prijašnjih godina.

Tankerska je plovidba unatoč krizi na brodarskom tržištu uspjela održati stabilnu razinu poslovanja koja joj je u trećem ovogodišnjem kvartalu ipak donijela simboličnu dobit od 20 milijuna kuna. Simboličnu zato što je u istom lanjskom razdoblju, kad su vozarine na svjetskom tržištu dosegnule povijesno rekordne visine, imala dobit od redovitog poslovanja od čak 214 milijuna kuna, dakle deset puta više. Osim toga što se relativno dobro nosi s krizom, Tankersku karakterizira vrlo stabilna dioničarska struktura i početak diverzifikacije poslovanja na druge sektore kompatibilne s njezinim određenjem kao izrazito regionalne kompanije.

Kompanije za brodski prijevoz rasle su i razvijale se ruku pod ruku s globalizacijom. Iseljenje pogona za proizvodnju u zemlje Trećeg svijeta označilo je potrebu za jeftinim i sigurnim prijevozom sirovina i proizvoda. Posljedično, tanker i kontejnerski brodovi bujali su s globalnom trgovinom. Međutim, druga strana medalje znatno je ružnija. Globalna recesija posebno je utjecala na morski teretni promet, mnoge je brodove vezala u luke, a velike međunarodne brodarske kompanije natarala da zamrznu narudžbe brodogradilištima.

Iako je 2008. počela izvrsno za vlasnike brodova za rasuti teret, u drugoj polovini godine tržište je krahiralo i vozarine su pale više od 90 posto. Pad vozarina rezultirao je i padom vrijednosti brodova. Iako je točne vrijednosti brodova teško procijeniti zbog minimalne aktivnosti kupnje i prodaje, vrijednosti brodova za rasuti teret sigurno su pale 70-ak posto u odnosu na vrhunac 2008., a vrijednost tankera od 20 do 25 posto.

U devet mjeseci imali smo 4 milijuna dolara dobiti, ali do kraja godine očekujemo gubitak…

Pad vozarina smanjio je prihode u ovoj godini. Kako ploviti u takvu moru očaja, pitanje je koje si postavljaju velike kompanije koje se okreću dioničarima, bankama i državama radi spasa općeg poslovanja. Neobično stoga izgleda kad jedna domaća kompanija objavi da planira znatno povećati flotu i zaposliti nove ljude.

U zadarskoj Tankerskoj plovidi rade upravo to. Čini se da nižu velike uspjehe i unatoč velikim gubicima drže glavu iznad vode. Poslovnu 2009. očekuju završiti u minusu, ali ambiciozne planove ne mijenjaju.

Podaci iz HGK – Županijske komore Zadar upućuju na to da Tankerska u ukupnim prihodima Zadra sudjeluje s 10-ak posto; ta je brojka posljednjih 10 godina varirala između osam i 15 posto. Za kratak uvid u važnost poduzeća za zadarsku regiju važnija je njegova dobit koja je u pojedinim godinama činila do 50 posto ukupne dobiti zadarskoga gospodarstva.

Ukupna je imovina Tankerske plovide na kraju 2008. bila tri milijarde i 100 milijuna kuna, od čega je dvije trećine bila dugotrajna materijalna imovina u kojoj dominiraju tankeri i teretni brodovi; dobit je pak bila 324 milijuna kuna, odnosno veća od 10 posto ukupne imovine. Broj zaposlenih varirao je od predratnih 1.402 do današnjeg broja od otprilike 1.200 od kojih su tisuću mornari i brodsko osoblje većinom iz Zadra i okolice. Nakon što je u srpnju ove godine u Kini porinut Ugljan, prvi brod za rasute terete, jedan od dvaju naručenih brodova blizanaca, ovaj je mjesec zaplovio i Biograd.

Uprava Tankerske objavila je da ima zatvoreno financiranje za šest novih brodova od kojih su četiri naručena u Južnoj Koreji, a najavljenja su još dva nova tankera koja bi se trebala graditi u riječkom brodogradilištu 3. maj. No taj posao ovisi o dodatoj potpori Ministarstva gospodarstva. Riječ je o ukupno osam novih brodova u floti koja je imala 16 brodova od čega su većina bili tankeri.

• S tim će novim brodovima naša flota biti lijepa, jaka i moderna. Ispratimo li recesiju u 2011., kao što najavljuju analitičari, očekujemo da ćemo iz nje izaći kao čvrsta kompanija koja će nastaviti kvalitetno konkurirati na moru – kaže predsjednik Uprave Tankerske Ive Mustać.

Njegov je recept za uspješno prevladavanje krize štednja u vrijeme konjunkture. – Vrijeme žetve trajalo je do četvrtog kvartala prošle godine, kad se naglo potonulo u depresiju. Mi smo zahvaljujući dobrom poslovanju prva tri kvartala na kraju imali izvrstan rezultat. Međutim, kriza se nastavlja. Doduše, ne jednako kako u prva dva ovogodišnja kvartala. U prvih devet mjeseci ostvarili smo četiri milijuna dolara dobiti, međutim za kraj godine previdimo gubitak. Ne velik, ali gubitak – rekao je Mustać.

Očekivani gubitak čelne ljudi kompanije ne zabrinjava: – I da se kriza nastavi dulje nego što se očekuje, akumulirali smo dosta novca, pa možemo nastaviti poslovanje – dodaje Mustać.

Za pravo mu daju i podaci iz bilance jer je u vremenima pozitivne konjunkture taj brodar u stavci zadržane dobiti akumulirao više od milijarde kuna. No Mustać i ostatak Uprave očekuju da će se stanje na tržištu ipak popraviti.

• Postoje naznake da se u Kini, Indiji i Americi gospodarstvo izvlači. Mi to na tankerima još ne vidimo, međutim vidimo na prijevozu suhog tereta, koji se prvi stabilizira – objašnjava Mustać.

Osim pomlađivanja flote, koja trenutačno ima otprilike 1,5 milijuna tona nosivosti, u Tankerskoj mnogo nade polažu u diverzifikaciju poslovanja. No iako su bacili oko na nekoliko djelatnosti, ti su planovi još u začetku. Tankerska u svom vlasništvu ima tvrtku Stambeno gospodarstvo Tanker d.o.o. i RTD d. o.o. za marketing, tvrtku koja izdaje lokalni dnevnik Zadarski list.

Za sada nijedna od te dvije tvrtke ne iskazuje financijske rezultate koji bi opravdali diverzifikaciju, pa se može zaključiti da Tankerska tim akvizicijama samo želi potvrditi svoju snagu poduzetnice važne za lokalnu sredinu.

Mnogo su zanimljivije najave ulaganja u turizam jer projekt, ostvare li se u zacrtanu obliku, mogu donijeti stabilne prihode u situaciji poput današnje u kojoj je brodarska konjukturna u silaznoj putanji. S jedne strane tu je 60 milijuna eura vrijedan projekt ‘Ninsko blato’, koji je Tankerska otkupila od norveškog investitora Norlandije. Riječ je o turističkom naselju površine od 16-ak hektara s pješčanom plažom, hotelima s kapacitetom od 700-tinjak kreveta i ostalim potrošnim sadržajima. U Tankerskoj potvrđuju da je projekt u fazi pripreme dokumentacije i da se nadaju kako će na proljeće riješiti građevinsku dozvolu.

• Nismo odustali od tog projekta, međutim neće se graditi našim novcem. Mnogo je zainteresiranih za partnerstvo, pa ćemo još vidjeti tko će sve investirati – objasnio je Mustać.

No budući da u toj tvrtki već godinama najavljuju ulaganje u ninski turizam, u vezi s tim valja biti skeptičan, pogotovo danas kad banke nisu skloni ulaziti u takve visokorizične i vrlo malo isplativosti projekte.

Osim Nina Tankerska se želi domaći državnog zemljišta bivše vojarne Šepurine, budućeg hotelskog naselja koje će se komplementarno uklopiti u niz: Ninsko blato, TN Zaton, resort Punta Skala…

• Brodarska smo kuća. Dugo smo bili u konjunktornom razdoblju, zato smo odlučili disperzirati se – kaže Mustać.

Nova je tvrtka koja bi trebala preuzeti investicije na danas još državnog zemljišta Aenona d.d. čiji su osnivači osim Tankerske velike zadarske tvrtke Turisthotel, Tankerkomerc, biogradska Vrana i Grad Nin. Ove godine Tankerska plovidba preuzela je udjele nekih tvrtki, pa su danas Mustać i društvo vlasnici 55 posto Aenone. Ni tom se projektu ne vidi kraj, tako da se može zaključiti da je diverzifikacija poslovanja Tankerske još samo san koji sanjaju u Upravi tvrtke.

Djelomičnom diverzifikacijom može se smatrati ulaganje u Brodogradilište ‘Viktor Lenac’, u kojemu zadarski brodar ima 37 posto udjela. Mustać objašnjava da je najmjeru ulaganja servisiranje vlastitih brodova u riječkom brodogradilištu i pozicioniranje ‘Viktora Lenca’ kao najboljega remontnog brodogradilišta na Mediteranu. S obzirom na to da će Tankerska u 2011., kad s navoza isplove preostali brodovi, imati poprilično pomlađenu flotu, ‘Lenac’ bi trebao više pozornosti posvetiti remontnim poslovima i poraditi na vlastitoj konkurentnosti.

Vlasnička struktura u kojoj je 20-postotni dioničar jedino domaće brodogradilište bez poslovnih dubioza – Uljanik – može joj jamčiti da je pametno uložila. Na kraju 2008. pogoni i oprema Tankerske plovidbe, u što se ubrajaju brodovi, vrijedila je miliardu i 782 milijuna kuna, što je 75 posto materijalne i 54 posto ukupne imovine. Dobit od 2005. do 2008. u prosjeku je bila 298 milijuna kuna, a na kraju 2008. bila je 325 milijuna kuna. Neto profitna marža 2008. je bila 27,20 posto, što ne odstupa od četverogodišnjeg prosjeka od 22,92 posto. Pokazatelji zaduženosti govore da je većina dugova Tankerske plovidbe dugoročna, što ne iznenađuje s obzirom na to da se tim zaduženjem djelomično financiraju velike kapitalne investicije u nove brodove i brodsku opremu. Ukupan dug bio je 81 posto vlastitog kapitala na kraju 2008. i nije odstupao mnogo od trogodišnjeg prosjeka, a dugoročne su obveze 65,72 posto vlastitog kapitala, što je u razumnim okvirima zaduženosti.

Budućnost Tankerske na kraćem rok ovisi ponajprije o stanju na tržištu vozara, no čak i da se dogodi još godina ili dvije loše konjunkture, rezerve koje ima omogućit će joj preživljavanje. Kao i neki drugi domaći brodari (Atlantska plovidba) i ona razmišlja o diverzifikaciji, no za sada je to samo u fazi planiranja. Stabilna dioničarska struktura omogućava joj upravljanje tvrtkom u interesima radnika i gospodarstva regije, čiji je jedan od važnijih čimbenika. Namjera je Uprave, prema svemu sudeći, da tvrtka bude još važnija.