Broj stanovnika jedan od ključnih elementa u broju malih i srednjih tvrtki koje posluju na nekom području govori primjer Splitsko-dalmatinske županije, u kojoj je registrirano 11.008 obrta. Iako u Hrvatskoj ima i razvijenijih županija od Splitske, znatan broj stanovnika i grad koji je drugi po veličini utjecali su na razvoj tvrtki u tom dijelu Hrvatske.
Nakon županija s velikim brojem stanovnika dolaze one koje imaju manje potencijalnih potrošača, ali su gospodarski razvijenije, a tu se ističe primjer Istarske županije s 8.875 registriranih obrta. Prednost toj županiji daje razvijena turistička djelatnost, što se i vidi iz djelatnosti koje male i srednje tvrtke u toj županiji obavljaju, tako su kategorije uslužnog zanatstva, ugostiteljstva, turizma i trgovine djelatnosti koje obavljaju najviše tvrtki iz te županije.
Među najrazvijenijim županijama prema broju malih i srednjih tvrtki je i Primorsko-goranska, koja kao i Istarska županija ima razvijen turizam, ali i prednost velike urbane sredine, Grada Rijeke. I u toj je županiji najviše obrta u segmentu koji sudjeluju u turizmu. Među razvijenijim županijama nalazi se i Zagrebačka županija, koja okružuje Zagreb i gravitira prema njemu. Tako da tvrtke iz tog prstena svoje proizvode i usluge mogu plasirati na najveće tržište u državi – zagrebačko. U toj županiji prevladava uslužno zanatstvo, ali i proizvodno zanatstvo.
Među razvijenijim županijama je i Osječko-baranjska, kojoj u prilog ide Osijek, četvrta po veličini urbana sredina u Hrvatskoj. Tu je i Dubrovačko-neretvanska županija, u kojoj svake godine sve više jača turizam i sve djelatnosti koje se vežu uz njega, od najma kuća za odmor, do restorana, kafića, iznajmljivača brodica, pa sve do malih prodavača sladoleda na plažama. Županije za koje se može reći da su među razvijenima su i Zadarska, ali i Varaždinska županija.
