Home / Biznis i politika / – – T – -Mobile-

– – T – -Mobile-

Statistički gledano, stopa nezaposlenosti u Bosni i Hercegovini jest 24 posto, ali ona je, zapravo, mnogo veća – prema evidenciji otprilike 43 posto. BiH zbog ekonomske krize u prvih devet mjeseci ove godine bez posla su ostale 70.832 osobe, izjavio je u Sarajevu direktor Agencije za rad i zapošljavanje BiH Huso Sarić. On je rekao da bez stranih ulaganja i otvaranja javnih radova neće biti napretka na tržištu rada.

  • Statistički gledano, stopa nezaposlenosti u BiH jest 24 posto, ali ona je, zapravo, mnogo veća. Evidentirano je da je otprilike 43 posto – istaknuo je Sarić na Petoj direktorskoj konferenciji Centra javnih službi za zapošljavanje zemalja Jugoistočne Europe čija je ideja da te regije u doglednoj budućnosti postane jedinstveno tržište rada.

Direktor Agencije za rad i zapošljavanje BiH Huso Sarić rekao je da službe za zapošljavanje u BiH provode aktivne mjere politike zapošljavanja, ali da je najbolji pokazatelj realnosti u BiH, kako političke tako i ekonomske, više od 500 tisuća nezaposlenih.

Prema podacima Agencije za statistiku u rujnu ove godine u pravnim subjektima u BiH bilo je 688.636 zaposlenih osoba, od kojih 275.184 žene. U odnosu na kolovoz broj ukupno zaposlenih povećao se 0,1 posto, a broj zaposlenih žena 0,5 posto. Broj nezaposlenih povećao se u rujnu 0,3 posto, a broj nezaposlenih žena ostao je isti u odnosu na kolovoz.

Stupa registrirane nezaposlenosti u rujnu je bila 42,2, a za žene 47,9 posto. U BiH su u rujnu bile registrirane 502.192 nezaposlene osobe. Najviše je nezaposlenih osoba bilo s VKV i KV kvalifikacijom 182.649, zatim s NK 161.124 te sa srednjom stručnom spremom 119.115 osoba.

No Međunarodna organizacija rada (ILO) nedavno je upozorila i na potrebu za sustavnijim prikupljanjem statističkih podataka o plaćama. U ILO-u su, naime, upozorili na ozbiljan paradoks. Iako su plaće glavna tema kolektivnog pregovaranja, podaci o njima nisu potpuni i precizni. Podjednako nedostaju službene procjene egzistencijalnog minimuma ili granice siromaštva.

Prijeko je potreban uvjet za efektivne politike plaća, upozorili su u ILO-u, da vlada i socijalni partneri imaju jednak pristup relevantnim informacijama i podacima te raspolažu instrumentima i kapacitetom kako bi u cijelosti shvatili implikacije strateških odluka koje se odnose na plaće, a u vezi su s produktivnošću, inflacijom i zaposlenošću.

Općenito, većina radnika u sektorima s niskim plaćama nije obuhvaćena kolektivnim pregovaranjem. Efektivnost socijalnog dijaloga stoga bi trebalo poboljšati da bi se ograničili efekti krize na osobe s nižim plaćama. Tripartitne diskusije mogu pomoći u pronalaženju usuglašenih rješenja radi rješavanja izvora ekonomske i socijalne krize.

Međunarodna organizacija rada zaključuje da bi se o primanjima i politici plaća trebalo razgovarati na državnoj razini zajedno s drugim važnim pitanjima kao što su porezne i mirovinske reforme.