Domaći pršut, domaći sir, domaća glazba, domaći brend… ma domaće je ipak domaće! Kratko, jasno i glasno složili bi se svi, riječ je o snažnom sloganu koji se ukorijenio u sve domaće proizvode poput Vegete, Kraševe Tortice ili Jane. Hoću li kupiti Gaudu ili Zdenku? Ma Zdenku jer domaće je ipak domaće! Zašto birati strani proizvod kad se na policama prehrambenih trgovina, ali i u ponudi usluga domaćih agencija ili tvrtki može pronaći mnogo kvalitetnija i vjerojatnije zamjena za nešto ‘naše’?! Domaće podrijetlo proizvoda potrošači pozitivno percipiraju pa je posljednjih nekoliko godina prisutan i trend podržavanja domaće proizvodnje u Hrvatskoj. Iz toga se može zaključiti da se marke žele označiti tom oznakom jer tako prenose na sebe pozitivnu percepciju brenda ‘Hrvatski proizvod’.
Miro Perić, viši copywriter u Imeldi Ogilvy, agenciji za odnose s javnošću i tržišno komuniciranje, ističe da uspješan slogan može postati dio svakodnevnoga govora, svojevrsna poštupalica koja će širokom upotrebljivom i te kako povećati svijest o proizvodu među potrošačima. Ako kvalitetan slogan naglašava domaće podrijetlo proizvoda, nedvojbeno je da će imati više utjecaja na povoljnije pozicioniranje na tržištu. Danas više nego prije domaće se tumači dobrim, dok se na strano gleda s određenom dozom sumnje. Neovisno o tome što su podaci o podrijetlu i sastavu jasno navedeni na ambalaži stranog proizvoda, mnogi će potrošači, poučeni iskustvima o.
‘Zdenka sir koji oduvijek volimo’, ‘Važno je zvati se Zdenka’, ‘Svako jutro jedno jaje organizmu snagu daje’ ili, primjerice ako ćemo malo zadirati u politiku, slogan ‘Zna se’ – takvi i slični slogani u sebi skrivaju određenu snagu i moć i u određenoj mjeri ostaju u svijesti potrošača. Uspjeh je uvjetovan i ovisi o mnogim čimbenicima, no poznato je istraživanje tržišta rezultira i dobrom odzivom potrošača i dobrom pozicijom na samom tržištu. Hrvati općenito vole domaće proizvode i opća je percepcija da su oni jednako kvalitetni ili kvalitetniji od inozemnih. Naravno, ovisi o segmentu tržišta, no to bi svakako mogla biti istina u prehrambenom sektoru, dok je u nekim drugim segmentima vrlo upitno.
- Dakako, osnovni preduvjet za učinkovitost takve komunikacije, odnosno takvog slogana jest istinitost tvrdnje. Ako je slogan potkrijepljen činjenicama te utemeljen na tradiciji domaće proizvodnje, on ne samo da će omogućiti proizvodu povoljnije pozicioniranje na tržištu nego i održati važnu ulogu u nastavku te tradicije, nadograđujući imidž proizvoda kao najkvalitetnijeg, prvog odabira kojemu strani konkurenti nisu dostojna alternativa – ističe Perić.
Da je kvalitetni slogan rezultat kompleksne brand-strategije koja definira pozicioniranje brenda u svijesti potrošača i na tržištu, objašnjava i Roberto Srpak, direktor agencije za tržišno komuniciranje Tridvajedan. – Za jasno pozicioniranje potrebno je prepoznati ključne potrebe i želje potrošača te definirati snagu i komparativnu prednost tvrtke, proizvoda ili usluge u odnosu na konkurenciju. Možda djeluje jednostavno, ali nije. Jasno pozicioniranje izdvaja vrhunske kompanije, odnosno brendove od onih koje su samo prosječne – objašnjava Srpak te dodaje da je slogan za brend iznimno važan komunikacijski alat koji jednostavno i nametljivo definira pozicioniranje brenda, njegovu komparativnu prednost u odnosu na konkurenciju te unificira sveukupnu tržišnu komunikaciju, što naposljetku donosi prepoznatljivost i potiče prodajne rezultate.