S obzirom na to da smo već zagazili u sezonu gripe i prehlade, čini se suvišnim govoriti o prevenciji. No preventivno uzimanje aktivnih tvari za naš imunološki sustav, slažu se stručnjaci, predstavlja dobar izbor kako u zaštititi tako i kao pomoć cijepljenju u procesu stvaranja antitijela, posebno kod osoba iz rizične skupine. Na tom području fitoterapija može učiniti mnogo. Jedan od najboljih prirodnih pripravaka jest onaj koji sadrži Echinaceju: koristi li se u obliku tinkture ili kao 1DH (prva rastopina), stimulirat će obranu imunološkog sustava i djelotvorno se boriti protiv bakterija i virusa. Kod prvih naznaka prehlade uzimajte po pet kapi tinkture jednom na dan tijekom pet dana. No taj pripravak nije preporučljivo uzimati dulje od tjedan dana jer bi mogao imati suprotni učinak i djelovati poput imunodepresiva (tj. oslabljiti obrambenu moć organizma).
Uz gripu uvijek ide i povišena tjelesna temperatura. Odličan zeleni pripravak koji predstavlja zamjenu za aspirin niske doze jest onaj na bazi vrbe: on može vrlo efikasno sniziti temperaturu kao i smanjiti bolove koji često prate gripu. Uzima li se u kombinaciji s pripravcima od Echinaceje i divlje ruže, povećavaju mu se terapeutika svojstva. Ulijte deset kapljica tinkture na bazi vrbe u malo vode i pijte pripravak dvaput na dan. U prodaji pripravke na bazi vrbe možete pronaći i u obliku kapsula, dnevna doza podrazumijeva uzimanje dvije do tri kapsule na dan, a djelovanje se osjeća vrlo brzo. Kapi vrbe i divlje ruže mogu se međusobno pomiješati. Ipak, pazite na to da pripravke na bazi vrbe uzimate na pun želudac, a patite li od gastritisu, izbjegavajte ih u potpunosti.
Prirodna obrana protiv virusa gripa svakako je i rosveratrol. Riječ je o aktivnom principu kojeg u velikoj mjeri ima u korijenju medicinske biljke Polygonum cuspidatum, ali i u koži bobica grožđa, a u posljednje je vrijeme postao popularan i zbog svojstava koja usporavaju proces starenja. U kombinaciji s antioksidativnim vitaminima, rosveratrol predstavlja odličan izbor kad je riječ o profilaksii, ali i odlučno oružje koje naše tijelo može iskoristiti u redukciji efekata virusa gripa, među kojima je i H1N1.
Zbog kroničnog stresa, loše plaćenog posla, mobinga, otkaza, financijske krize, rastave, prevare ili gubitka voljene osobe podložniji smo sezonskim bolestima poput gripe i prehlade. To je utvrdio profesor Massimo Biondi, direktor odjela psihijatrije pri Sveučilištu La Sapienza: ‘Osobe koje žive pod stresom dulje od dva mjeseca s razdobljem sezone gripa i prehlade imaju 30 posto više šansi da se razbole jer neuralni, hormonalni i imunološki mehanizmi pod stresom smanjuju antiviralnu djelotvornost: proizvodi se manje antitijela, pa je mnogo manja i sposobnost obrane organizma.’
Kad bismo živjeli po lako, bez stresa, jeli nekoliko puta na dan, male probrane obroke, raznovrsno, možda nam dodaci prehrani ne bi bili nužni. Međutim, u današnje vrijeme često pojedemo prvo što nam naleti, tek toliko da utažimo glad. Jedemo neredovito i pre malo svježeg voća i povrća, koji su najveći izvor vitamina. A ni voće i povrće nisu više ono što su nekad bili. Umjetno uzgojeni, izrasli iz zemlje koja je sve siromašnija mineralima, ni oni nemaju dovoljnu količinu korisnih sastojaka za sve naše potrebe. Kažu da ne bismo ni mogli pojesti toliko voća i povrća da upotrijebimo sto posto dnevnih potreba za vitaminima i mineralima. Zato ih ipak treba nadomjestiti na umjetan način.
