Neke će banke uskoro trebati kapitalnu injekciju

Zaoštreni gospodarski uvjeti tijekom ove godine prenijeli su se na domaći realni sektor, a zapadnu ulogu u usporavanju te transmisije imale su domaće banke, koje su unatoč teškim vremenima ostvarile solidne poslovne rezultate. No u isto su vrijeme uvjeti kreditiranja i obujam kreditnih aktivnosti zabilježili znatno usporavanje u odnosu na situaciju posljednjih nekoliko godina. Tako je, primjerice, ukupna imovina banaka u devet ovogodišnjih mjeseci porasla samo 1,20 posto, na iznos od 374,5 milijardi kuna, a u prethodnim godinama taj rast bio mnogo izraženiji. Smanjena kreditna aktivnost uzela je snažan rast rezervacija u gotovo svim vrstama plasmana, što je utjecalo i na profitabilnost domaćih banaka. Tako su domaće banke u devet ovogodišnjih mjeseci ukupno zaradile 3,44 milijarde kuna, a to je u odnosu na isto razdoblje lani bilo manje znatnih 13,56 posto. Kao i dosad, najveću su dobit ostvarile banke s najvećom aktivom pod upravljanjem. Tako je Zagrebačka banka ostvarila dobit u visini od 1,1 milijardu kuna, a slijedila ju je Privredna banka Zagreb sa 769,8 milijuna kuna dobiti; treća je bila Erste banka s dobiti od 471,9 milijuna kuna, a četvrta Raiffeisen s 389,19 milijuna kuna. S druge je strane čak 10 uglavnom manjih banaka, izuzev HPB-a, ostvarilo ukupni gubitak u iznosu nešto manjem od 350 milijuna kuna. Pritom je Hrvatska poštanska banka zabilježila glavninu navedenog gubitka, i to od čak 245 milijuna kuna.

Jedan od većih prošlostihnih gubitnika bila je dionica Lantea grupe. Ta je dionica od početka studenoga na vrijednosti izgubila više od 85 posto, a od toga samo u prošlome tjednu gotovo 47 posto. Iako je riječ o vrlo nelikvidnoj dionici, čime se može objasniti slab interes ulagača i potonji pad njezine cijene, ni Lanteini poslovni rezultati ne idu na ruku njezinim dioničarima. Naime, ova je kompanija u devet ovogodišnjih mjeseci prema konsolidiranom izvješću zabilježila gubitak od 33,67 milijuna kuna, što je bilo čak 133 posto više od gubitka ostvarenog u istom razdoblju prethodne, 2008. godine.

U prošlome je radnom tjednu dionički indeks Zagrebačke burze Crobex nastavio padati, ali ipak intenzivnije nego tjedan dana prije. Tako je njegova vrijednost tijekom prošloga tjedna pala 1,21 posto, odnosno s 2.116,43 na konačna 2.090,92 boda. Nešto manji pad zabilježio je indeks Crobex 10, čija je vrijednost u prošlom tjednu pala skromnih 0,89 posto, odnosno sa 1.103,67 na 1.093,81 bod. U isto je vrijeme obveznički indeks Crobis nastavio rasti. Naime, njegova vrijednost u prošlome tjednu porasla novih 1,38 posto, odnosno s 93,26 na konačnih 94,55 bodova.

Na devetomjesečni rezultat znatno su utjecali troškovi vrijednosnih usklađenja i rezerviranja – bili su 170,83 posto viši nego u istom lanjskom razdoblju. Grupa Zagrebačke banke u devet je ovogodišnjih mjeseci ostvarila dobre poslovne rezultate iako, očekivano, slabije u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Naime, ovogodišnja je neto dobit Grupe u usporedbi sa istim razdobljem 2008. bila 9,3 posto, odnosno 127 milijuna kuna, a iznosila je nešto više od 1,24 milijarde kuna. Smanjen je i ukupan prihod Grupe, i to 1,4 posto, na iznos od 3,89 milijardi kuna. Pritom su neto kamatni prihodi banke ove godine bili 2,15 milijardi kuna te su bili manji za 3,9 posto, ponajviše zbog poskupljenja izvora sredstava, a s obzirom na to da su članice Grupe u tekućoj godini plaćale više kamatne stope na depozite i ostale izvore financiranja, pri čemu taj povećani trošak nije u cijelosti prenijet na aktive kamatne stope prema odobrenim kreditima.

Zanimljivo, pad je zabilježen i na poziciji neto prihoda od provizija i naknada, koji su ove godine bili 811 milijuna kuna, odnosno 5,8 posto manje nego u istom lanjskom razdoblju. Rezultat je to ponajprije smanjenog volumena trgovanja na financijskim tržištima. Na poziciji neto dobiti od trgovanja (vrijednosnim papirima) i ostalim prihodima banke u devet je ovogodišnjih mjeseci ostvareno 929 milijuna kuna, pri čemu je rast zabilježen na poziciji dobiti od tečajnih razlika, a u isto su vrijeme ostali prihodi banke pali s 575,27 na iznos od 479,47 milijuna kuna. Na konačan rezultat banke značajno su utjecali troškovi vrijednosnih usklađenja i rezerviranja, koji su na razini Grupe višestruko porasli, sa prošlogodišnjih 120 na ovogodišnjih 325 milijuna kuna, odnosno 170,83 posto. Od ovogodišnjeg iznosa rezervacija 228 milijuna kuna odnosilo se na vrijednosna usklađenja po kreditima stanovništva, a samo 86 milijuna kuna po plasmanima pravnim osobama.

Bilancno gledano, aktiva Grupe nastavila je rasti. U odnosu na kraj prethodne godine porasla je 2,85 posto na konačnih 107 milijardi kuna. Ponajviše zahvaljujući ostvarenoj neto dobiti na razini Grupe porasli su i kapital i rezerve, i to na iznos od 14,93 milijardi kuna. Vrijedi zaključiti da Grupa Zagrebačka banka s obzirom na prevladavajuće gospodarsko okruženje nije zabilježila znatnu eroziju poslovnih rezultata.