Home / Financije / Veličanstvo – Buba

Veličanstvo – Buba

Mnogo starija od malenog dopadljivog Fiata 500, Volkswagenova Buba rodila se uoči početka Drugoga svjetskog rata. Kao da je birala najgori trenutak, svijet se ukazala 1938., pod njemački nemaštvitim nazivom Volkswagen Type 1. Kako sâm naziv tvornice najbolje govori o namjeni, Buba je trebala pokazati svijetu da njemački narod ima novca i za automobile. Bar po jedan u obitelji.

Porschev dizajner Erwin Komenda crtao je i crtao, trudeći se zadovoljiti sve ideje Adolfa Hitlera. ‘Automobil za dvoje odraslih i troje djece koji može potegnuti po ravnoj cesti i 100 kilometara na sat. Mora biti iznimno čvrst, kvalitetne izdrage izvana i iznutra. Mora biti jeftin!’ To su uglavnom bile smjernice. Komenda se pokazao dobitnom kombinacijom. Hitlera pak nije bilo mudro ljutiti. Ipak, rat je stigao prije nego što se Buba počela masovno proizvoditi i prodavati izvan Njemačke. U ratu su tvornički pogoni proizvodili neka druga vozila, čvršća i opasnija, a proizvodnja automobila koji će promijeniti povijest nastavila se odmah nakon poraza. Ekspresno, zahvaljujući tomu što su glavni pogoni za vrijeme savezničkog bombardiranja preseljeni u velike bunkere. Ipak, 1947. izvezena je prva Buba, i to u Nizozemsku. Pokrenula je livinu…

Budući da vrijeme liječi sve, nije mnogo vremena prošlo i Englezi su također bili poludjeli za ‘beetleom’. Međutim, znali su taj njemački proizvod isključivo kao Volkswagen Type 1, raspoznat ga po obujmu: 1.100, 1.200, 1.300, 1.500 i 1.600 cm³. Buba je dogurala s početnih 25 konjskih snaga, tada dovoljnih za divljenje u svijetu, do konačnih 54, u modelu 1600. Bila je brža, kvalitetnija i udobnija od izravnih konkurenata Renaulta 4CV, Citroëna 2CV i Morrisa Minor. Najčešće prodavan model s 33 konjske snage dostizao je tada impozantnih 115 kilometara na sat. Bubamanija je vrlo brzo zahvatila pola svijeta i već tada je bilo jasno da tako popularnog automobila još nije bilo. I pitanje je hoće li ikad itko dostići te fantastične brojke. A svjetskoj slavi pridonijeli su i holivudski filmovi posvećeni tom automobilu s imenom Herbi.

U Europi je proizvodnja prestala 1985. No Buba je nastavila svoj život u Brazilu i Meksiku, gdje je 2003. stala proizvodna traka otkucavši broj 21,529.464! Toliko ih je, bez ozbiljnih dizajnerskih preinaka, u svijetu proizvedeno od 1938… I onda se pojavio nova. Godine 1997. osvanula je nasljednica. Nekima možda previše moderna, drugima ne posebno praktična jer nisu više na snazi standardi iz 1938., ali u svakom slučaju dizajnerski potpuno uspješna. Motor se preselio naprijed, straga je, za razliku od stare ‘bube’, bio prostor za prtljagu. Vrlo brzo nova je Buba, odnosno ‘beetle’, zaludio i Amerikance, baš kao i tada, davno, kad je njemački proizvod zasjenio neke superpopularne američke modele. Izrađen na platformi Golfa…

Erwin Komenda bio je dizajner u Porscheovu timu, pa je tako prvi službeni naziv Bube bio Porsche 60, s radnim nazivom Kdf (njem. Kraft durch Freude – snaga kroz radost), prema specijalnoj organizaciji Trećeg Reicha zaduženoj za zabavu. Ipak, Type 1 za nijansu je zvučalo bolje. Tako je bilo sve do 1967., kad su i službeno Volkswagen Type 1 sami Nijemci provali – Beetle. Prethodno su godinama, ali ne tako često i niko službeno, taj osebujni automobil zvali ‘Käfer’, što je ‘buba’ na njemačkom.