U godinu dana dug države povećao se s 22 na 34 milijarde €

Nakon prošlogodišnje tijesne pobjede na rujanskim parlamentarnim izborima dotad opozicijskih socijaldemokrata (SD) Boruta Pahora, koaličijska vlada lijevog centra je 21. studenoga 2008. preuzela kormilo Slovenije. Trenutak ustoličenja na vlast Pahorove vlade zbio se upravo u vrijeme razbuktanja svjetske krize. Gospodarska se situacija osjetno pogoršala i u Sloveniji – izvoz se drastično smanjuje, industrijska proizvodnja pada, a krediti postaju sve nedostižniji i za banke i za njihove komitente. Kriza je pokazala sve strukturne slabosti i globalnu nekonkurenčnost slovenskoga gospodarstva. Gospodarstvenici i javnost su od tek ustoličene vlade Boruta Pahora zahtijevali trenutačno djelotvorne mjere. Što je, dakle, Vlada napravila u tih godinu dana?

Glavna anti-krizna mjera slovenske Vlade bilo je subvencioniranje punoga radnog vremena u poduzećima koja su skratila radni tjedan ispod 40 sati. Ta se mjera poslije pokazala dobrom. Znatno se slabije Vlada othvala kreditnome grču, jer je definiranje sheme jamstava trajalo predugo i još nije zaživjelo. Industrijska proizvodnja i izvoz su u prvih devet mjeseci pali za petinu, dok je BDP s plus 3,5 posto u studenome prošle godine u deset mjeseci ove zabilježio pad od 7,3 posto. To neposredno utječe i na rast nezaposlenosti. Naime, kad je Pahorova vlada preuzela vlast Slovenija je imala 63 tisuće nezaposlenih, potkraj listopada ove godine bez posla je bilo 95 tisuća ljudi, a do kraja godine ta će brojka postati trocifrena.

U godinu dana vladavine gospodarski i makroekonomski efekt Pahorove vlade rekordan je proračunski i javnofinancijski deficit za gotovo dvije milijarde eura odnosno pet posto bruto nacionalnog dohotka. U godinu dana vladavine državni dug se s 22,5 milijardi eura povećao na 34,2 milijarde eura. EK je već upozorio Sloveniju, kao članicu eurozone, da vanjski dug smanji za dva postotka BDP-a.

Prosječna neto plaća je s 981 euro pala na 929 euro. Vlada je zamrznula plaće u državnoj upravi kao i mirovine, koji mogu rasti samo za polovinu neto plaće u gospodarstvu. Dr. Mojmir Mrak, profesor Ekonomskog fakulteta u Ljubljani, kaže da je osnovni problem slovenske Vlade pri realizaciji adekvatnih mjera, kao i na drugim područjima ekonomske politike, implementacija donesenih odluka. Smatra da to traje nerazumno dugo i da se u maloj zemlji kakva je Slovenija to mora učiniti brže i daleko efikasnije.

Jesen protječe u znaku socijalnih nemira i štrajkova. Najveći je bio nedavno, kad je štrajkalo 121 poduzeće elektrometalne industrije, zahtijevajući minimalnu plaću od 600 eura. Dvadeset osmi studenoga održat će se, u organizaciji svih sindikalnih centrala, masovni protesti radi izjednačavanja mirovinskih uvjeta za muškarce i žene i povećanja starosne granice za odlazak u mirovinu na 65 godina. I oni će zahtijevati minimalnu neto plaću od 600 eura. Analitičari upozoravaju sindikate da je nerealno tražiti minimalac od 600 eura, ako su prihodi u gospodarstvu opali za četvrtinu.