Dinamični oblici atraktivnog stolca

Podrijetla, tipologije, dijelova, graditelja i kalafata, tajni nastanka, povijesti rovinjskih ‘škerova’ do sklada života u Rovinju i njegovih stanovnika sa svim gastronomskim, jezičnim, glazbenim i drugim dijelovima baštine.

Taj originalni muzej cijelu godinu organizira izdavačke, filmske, baštinske, pedagoške i kreativne programe koji se u glavnoj sezone pojačavaju kreativnim radionicama, pri čemu se ostvaruje i autoričina vizija prenošenja iskustava pomorske tradicije Rovinja na posjetitelje koje se tako posredno uključuje i u širi kontekst zaštite, valorizacije i prezentacije pomorske baštine Jadranu i Sredozemlja.

Kuća o batani ušla je 2007. u drugi krug za izbor najboljeg muzeja Europe (EMYA) u Alicanteu u Španjolskoj, među 25 nominiranih muzeja.

Nažalost, zakon u Hrvatskoj ne pozna oblik ekomuzeja, pa smo iz formalnih razloga osnovali udrugu koja sa svojih stotinu članova uz našu stručnu pomoć uspješno razvija Kuću o batani. Dobili smo 2007. nagradu HTZ-a za najbolji turistički proizvod na Jadranu, zatim za najbolju web-stranicu u kategoriji ‘Znanost, obrazovanje i kultura’, a s TZ-om grada Rovinja nagradu Zlatnu kozu (Capra d’oro) TZ-a Istarske županije – kaže Dragana Lucija Ratković.

TZ Karlovačke županije angažirao je Muze za izradu razvojnih strategija kulturnog turizma građova u Karlovačkoj županiji. Za Ogulin izradile su strateški plan kulturno-turističkog odredišta za razvoj Ogulina, zavičaja bajke, brenda koji se sastoji od dviju cjelina: Ogulinskog festivala bajke, s već razvijenim identitetom, i Ivaninom kućom bajke, prvim dječjim muzejom, za koji je napravljena cjelokupna projektna dokumentacija. Uz ulaganje od milijun eura Ivanina kuća bajke postat će edukativno-kreativno odredište u svjetskoj mreži ‘bajkovitih’ baza.

Taj je projekt pohvaljen na svjetskoj konferenciji Creative Clusters u Edinburgu i Glasgowu i na Svjetskom festivalu bajke u Berlinu. Muze su napravile i strateški plan kulturno-turističkog odredišta i razvoja brenda za Ekomuzej Rakovicu. Za Zavičajni muzej Poreštine izradile su idejnu koncepciju novoga stalnog muzejskog postava. Za Buzet su osmislije idejnu podlogu odredišnog brenda Buzet, grad tartufa, kao i za prateći eko-muzej Kuću tartufa. Sličan model razvoja izradile i za općinu Tar-Vabrigu, s naglaskom na maslini i maslinarstvu konkretiziranom u idejnom rješenju Kuće maslina i maslinarstva. Lepoglava uz pomoć Muza i njihova idejnog rješenja Ekomuzeja čipke i čipkarstva stvara pak kulturni i odredišni identitet središta hrvatskog, ali i europskog čipkarstva. Izrađen je i projekt oživljavanja kulturne ostavštine u projektu Kuće Antuna Gustava Matoša – kulturnog centra u Tovarniku, a za Karlovac opsežna Studija održivog razvoja atrakcije kulturnog turizma – staroga grada Dubova.

Naši su projekti potpuno razrađeni i spremni za prijavu u pretpristupne fondove Europske unije, ali to je dalje posao ovlaštenih subjekata. U financiranju tako izbjegavamo i mogući sukob interesa – kaže Ratković.

Uz Muze u Hrvatskoj nema tvrtke koja se izravno bavi kulturnim menadžmentom baštinskog tipa, ali poslovi u uve-like ovise o koncepciji javnih natječaja. U natječajima konkurenti mogu biti arhitekti, kustosi, a u izradi strategija i Institut za turizam. Je li to ravnopravna konkurencija, s obzirom na to da se Institut za turizam financira iz proračuna, drugo je pitanje, na koje Muze i ne očekuju odgovor.

Odgovor je kreativni klaster u kojemu su uz Muze još tri dizajnerska studija: Studio revolucija, Studio Cuculić i Kolektiv, ukupno 14 stručnjaka. Teškoća je što hrvatski zakoni ne poznaju kategoriju kreativne industrije, u što se ubraja velik dio djelatnosti Muza. Svrstani smo u formu poduzetnika, a zapravo se bavimo nečim mnogo većim od poduzetništva. Naš proizvod je opće dobro, što je u inozemstvu prepoznato. No, svi jest o općem dobru u Hrvatskoj je, nažalost, tek u začetku – kaže Ratković.