Procjenjuje se da se gubi oko 60 milijuna kuna, ali i kroz izgubljeni prihod od prekršajnih kazni nešto više od tri milijuna kuna na godinu. Gube i oni koji nisu osigurali vozilo u propisanom roku, iako se ponekad može činiti da nije tako.
Osim novčanih kazni za nevršanje registarskih pločica, koje nisu niske, može ih zadesiti i mnogo gori scenarij. Naime, kad vozač koji upravlja neosiguranim vozilom prouzroči štetu u prometnoj nesreći, nju podmiruje Hrvatski ured za osiguranja, ali naknadno ima pravo od počinitelja tražiti cjelokupnu isplaćenu svotu uvećanu za moguće troškove i kamate. Za svu štetu koju prouzroči vozač, odnosno vlasnik neosiguranog vozila odgovara osobno i neograničeno svojom imovinom, a iznosi takvih šteta mogu biti milijunski.
Aktivna primjena zakona u suradnji Hrvatskog ureda za osiguranje i MUP-a, odnosno u akciji ‘Dani tehničke ispravnosti vozila’ u lipnju i nedavno započetoj ‘Stop neosiguranim vozilima’ počela je u godini krize. Je li do aktivne provedbe zakona došlo zbog financijske krize, koja je potakla državna tijela da prikupe sve ono što su dosad propuštala ili je napokon ojačala svijest o potrebi suočavanja s problemom, zapravo je sasvim svejedno.
Neregistrirana vozila uzrokuju štete, a posljedice prometnih nesreća koje izazovu vozači u takvim vozilima u pravilu su teže nego one u kojima sudjeluju registrirana vozila. Zbog takvih vozila, prema nekim podacima, svaki dan dvije osobe pretrpe lakše ili teže tjelesne ozljede, a na tjedan jedna pogine.
