Andrew Witty

Farmaceutski teškaš GlaxoSmithKline već ima narudžbe za 440 milijuna doza cjepiva protiv svinjske gripe, što će mu dobro dignuti rast do kraja godine. Golema zarada odobrovoljila je izvršnog direktora Andrewa Wittyja, koji je odlučio darovati Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji 50 milijuna doza cjepiva. Kikiriki, reklo bi se, premda neće on jedini sjajno zaraditi.

Druga najveća farmaceutska kompanija na svijetu GlaxoSmithKline nedavno je napravila neobičajen potez odlučivši darovati 50 milijuna doza svog cjepiva protiv virusa H1N1, poznatijeg kao svinjska gripa, zemljama u razvoju koje si teško mogu priuštiti to cjepivo. Nagla gesta dobrote djelomično je rezultat promjene u politici kompanije koju je najavio izvršni direktor Andrew Witty. Lijek će biti distribuiran preko Svjetske zdravstvene organizacije, a prve pošiljke krenut će potkraj ovog mjeseca i trajat će sve do svibnja sljedeće godine, objavili su iz te organizacije.

Takva nesobičnost ipak nije baš sasvim rezultat naglog napada ljudskosti i razumijevanja za potrebe, već je posljedica sličnih najava konkurentske kompanije, koje WHO već neko vrijeme nagovara da budu ljudi. Cjepivo trenutačno proizvodi čak 25 kompanija, a rekorder je zasad francuski Sanofi-Aventis, koji će darovati 100 milijuna doza, dok će MedImmune i CSL kapnuti po tri milijuna svaki. Iz WHO-a suptilno su lopticu prebacili u dvorište Novartisa, izjavivši kako se nadaju da će uskoro i on donirati štogod, iako su iz te kompanije u lipnju ove godine jasno dali do znanja da ne namjeravaju dijeliti cjepiva na ‘demdo’. Da se kojim slučajem ljudi mogu cijepiti obećanjima, oboljelih ne bi uopće bilo. Ustupanje određenih količina obećali su SAD, Australija, Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo, ali zasad je sve ostalo na toplim namjerama.

Kao što to već zna biti, čak i kad cjepiva ima, javljaju se problemi s distribucijom i kriterijima raspodjele, u čemu je najviše pozornosti privukla Amerika interesantnim sustavom prioriteta. Prve su lijek dobile, ni manje ni više, nego tvrtke na Wall Streetu, sam Bog zna da su zaslužile, i pritvorenici u Guantanamu, dok su Euroljani to elegantno riješili dijeljenjem injekcija na pozivnicu. Da se ne stvaraju redovi.

Kad je riječ o velikodušnim farmaceutima, neizlječivi bi skeptici primijetili da cjepiva inače postaju najnoviji trend u farmaceutskoj industriji, što je označilo skok profita svim velikim igračima, od GlaxoSmithKlinea, preko AstraZeneca i Sanofija, do neumoljivog Novartisa. Drugim riječima, doniranje određenih količina moglo bi se smatrati pametnom poslovnom odlukom i ulaganjem u budućnost.

Svinjska gripa zapravo je vrlo dobra vijest za GSK. Pojava te pandemije nije mogla doći u bolji trenutak jer je kompanija taman htjela upisati slabije poslovne rezultate kao posljedicu isteka patenata na neke starije lijekove, da bi treći kvartal ipak zabilježila rast dobiti od 11 posto u usporedbi s istim razdobljem lani, zahvaljujući istim onim tržištima u razvoju, a četvrti kvartal, rekli su u kompaniji, trebao bi biti još bolji kad se proknjiže parice od svinjske gripe.

U konkretnim brojkama, Glaxo je zaradio 1,44 milijarde funti iz prihoda od 6,76 milijardi funta, što je, pak, rast od 15 posto. Većem dijelu svijeta jedna od odvratnijih godina, koju će što prije željeti zaboraviti, farmaceutskoj se industriji pokazala iznenađujuće dobro. Kompanija je dosad zaprimila narudžbe za 440 milijuna doza cjepiva protiv svinjske gripe, što bi na kraju godine trebalo, prema procjenama analitičara, kompaniji priskrbiti milijardicu funti. U tom je smislu dar Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji tek kikiriki.

Nije da je dosad bila na rubu propadanja, ali pad dobiti fraza je najomraženija u kapitalizmu, gora čak i od riječi bankrot. Već spomen mogućnosti da se takva strašna stvar dogodi šalje trnće niz kralježnicu poslovnjaka, popraćene hladnim znojem na čelu. Uglavnom, i bez svinjske gripe, GSK je lagodno klizio kroz moderni kapitalizam, usprkos krahu globalne ekonomije. Kompanija je prošle godine u džep strpala ukupno 24 milijarde funti, od toga uspjehi zadržati 4,7 milijardi funta neto dobiti, a o snazi može posvjedočiti i 100 tisuća zaposlenih u 70 zemalja svijeta.

Posao cvate, pogotovo s obzirom na bogat fond bolesti koje još treba liječiti. Glaxo je nedavno ušao u zajednički projekt s Pfizerom u nadi da će oživiti svoju poziciju na tržištu HIV-terapija, gdje su 80-ih i 90-ih bili vodeći. Dva teškaša nedavno su osnovala zajedničku kompaniju Viiv Healthcare, s ciljem daljnjeg razvijanja tretmana protiv HIV-a. Mjesta za širenje još je na pretek.

Britanska kompanija GlaxoSmithKline zauzima drugo mjesto, iza Merck & Co.-a, na listi svjetskih farmaceutskih giganata, a nastala je spajanjem GlaxoWellcomea i SmithKline Beechama, nakon duge povijesti gutanja i preuzimanja. Povijest GSK zapravo je povijest niza kompanija koje su ugrađene u današnjeg diva. Današnji status rezultat je uspješnice naziva Zantec, nastalog u njedrima Glaxoa, lijeka protiv čira na želucu, koji je u svoje vrijeme preuzeo polovicu ukupnoga svjetskog tržišta lijekova protiv čira, ubrzo postavši jedan od najprodavanijih lijekova na recept na svijetu.

Nerijetko slučaj, i Glaxo je počeo od sasvim nevezanog obrta, odnosno kao trgovački potvrat. Nakon raspada partnerstva između Josepha Nathana i njegova šogora na Novom Zelandu, 1873., rođeni Englez pokrenuo je svoju kompaniju Joseph Nathan & Company, koja se bavila uvozom i izvozom raznih dobara, među njima i lijekova, što mu je u kratkom roku priskrboilo bogatstvo.

Jedan od Nathanovih sinova nabasao je tijekom putovanja na američki proces proizvodnje mlijeka u prahu te odlučio otkupiti prava i pokrenuti proizvodnju u tvornici na Novom Zelandu. Prodaja i nije baš bila najbolja, ali se zato otvorila niša u području dječje hrane i tako počinje proizvodnja hrane za bebe Glaxo, koja ubrzo doživljava ekspanziju, što je u to vrijeme značilo osvajanje matičnoga britanskog tržišta.

Gotovo neizbježan dio priča o uspjehu svih kompanija s dugom tradicijom, Drugi svjetski rat, i za Glaxo je označio daljnje skokove u poslovanju. Štanaju se anestetici, vitaminski dodaci i penicilin, koji kompanija nastavlja proizvoditi uspješno nakon rata korištenjem procesa duboke fermentacije, a najvažnija je promjena nestanak do tada roditeljske kompanije Joseph Nathan & Co., što je značilo neovisnost za Glaxo, u svrhu čijeg su razvoja prodani svi ostali dijelovi poslovanja.

Povijest će zabilježiti izoliranje vitamina B12 kao ključan događaj u razvoju kompanije nakon Drugoga svjetskog rata, praktički u isto vrijeme kada i njihovi današnji ljuti konkurenti Merck. Važnost tog uspjeha sa stojala se u mogućnosti izrade terapije protiv anemije, ali je kompanija u isto vrijeme ostvarila i velik napredak u liječenju hipotireoze sintezom potrebnih hormona. Prvo neugodno iskustvo, sada već Glaxo Group Limited, doživjet će 60-ih kada je konkurent Beecham pokušao neprijateljsko preuzimanje, što je ponukalo prestrašenu Upravu na učvršćivanje pozicije spajanjem s drugim konkurentom, Bootsom, ali nijedan od tih pokušaja na kraju nije realiziran jer je regulatorno tijelo odbilo dati dopuštenje.

Sudbina nije bila blagonaklona samo nedavno, već i 70-ih kad je inflacija počela nagrizati kompanijin izvoz, pretjerano usmjeren na tržište Commonwealtha. U najbolji trenutak, kad su analitičari predviđali usporavanje rasta, Glaxo Holdings uspjeva proizvesti spomenuti superhit Zantec, koji mu je omogućio širu tržišnu prisutnost i proboj izvan britanskog svijeta. Do 1984. Zantec je zgrabio 25 posto svjetskog tržišta, da bi do kraja desetljeća udvostručio taj udio i preuzeo polovicu tržišta, kad zauzima poziciju koju drži i danas – svjetskog broja dva.

Devedesete godine na radar su izbacile još jednoga konkurenta koji će se kasnije pridružiti velikoj sretnoj obitelji – Wellcome, relativno malu, ali propulzivnu kompaniju koja je u kratkom razdoblju uspjela izbaciti desetak različitih lijekova, među njima Zovirax, za liječenje herpesa, i Retovir, terapiju za AIDS. GlaxoWellcome nastat će 1995. spajanjem dvaju konkurenata, a konačni GlaxoSmithKline 2000. kad se još jedan konkurent odlučio pridružiti. SmithKline Beecham, pak, ima još dulju tradiciju, koja seže u 1843., kada je Thomas Beecham lansirao svoj laksativ Beecham Pills i nastavio širiti poslovanje. U međuvremenu, John K. Smith otvorio je svoju prvu ljekarnu u Philadelphiji, da bi mu se 35 godina kasnije, 1865., pridružio stanoviti Mahlon Kline. Deset godina poslije nastaje Smith, Kline & Co. koji kroz godine apsorbira pozamašan broj manjih tvrtki, a spajanje s Beechamom događa se 1989. godine.

Kao što se može očekivati od ozbiljne farmaceutske kompanije, GSK ima pokoju kontroverzu u svojoj povijesti. Nekih pet tisuća Amerikanaca tužilo je GSK zbog antidepresiva Paroxetina, koji navodno potiče na suicidalne misli djecu i adolescente, a nedavne analize to su dokazale i na starijim pacijentima. Dotični lijek bio je predmet BBC-jeve emisije ‘Panorama’ u kojoj je predstavljen slučaj djevojke koja se objesila nakon uzimanja Paroxetina. Klinička testiranja na mladima pokazala su da lijek ne postiže efekt bolji od placeboa, dok su nuspojave, s druge strane, bile iznimno opasne.

U ožujku 2006. GSK je morao platiti 14 milijuna dolara zbog navoda o pumpanju cijene svog lijeka protiv depresije Paxila, koji je, kome će drugome, skuplje naplatio državi. GSK je, prema navodima tužiteljstva, počinio patentnu prijevaru, prekršio zakone o monopolu i zlorabio pravni sustav, sve u cilju blokiranja generičkih verzija lijeka. Ni neprofitne udruge nisu pretjerano zadovoljne kompanijom. AIDS Healthcare Foundation optužio je kompaniju za jačanje kratkoročnog monopolja nepovećavanjem proizvodnje lijeka AZT-a protiv AIDS-a, usprkos pojačanoj potražnji. Osim toga GSK je i na meti prijatelja životinja zbog testiranja lijekova na životinjama, a neke od spornijih lijekova, na podužem popisu, može se naći i na stranicama hrvatske udruge Prijatelji životinja. Tajno snimljen materijal prikazao je razna zlostavljanja životinja u laboratoriju Huntington Life Sciences, čija je mušterija i GSK. Čini se da stvari nisu čiste ni s novom zlatnom kokom, cjepivom protiv svinjske gripe. Švicarska regulatorna agencija ograničila je upotrebu cjepiva nakon što nije dobila potrebne podatke o efektima lijeka na trudnice i djecu, dok je konkurentska Novartis dobio potrebna odobrenja za svoj lijek Focetriju.