Da nema Kineza, ne bi bilo ni kiselog kupusa. Oni su, naime, prvi počeli kiselići kupus, jedinu namirnicu koja je ljudskom intervencijom postala bolja nego što nam je nudi priroda. Kiseljenjem se u kupusu stvara tvar koja pomaže prehranbenom traktu poput, primjerice, bioaktivna. Kupus je osim algi jedina namirnica biljnog podrijetla s takvim djelovanjem. Vole ga Talijani, Mađari, Austrijanci…, a u našim je krajevima stoljećima ljudi spašavao od gladi tijekom dugih zimskih mjeseci. Bio je jelo sirotinje, a danas se i glasoviti kuhari nadmeću tko će od kiselog kupusa napraviti bolje jelo.
Tomislav Špiček tako priprem ljute teleće sar-mice s hrenovkama. Posebne su jer meso nije zamotano u kiseli kupus, nego su njegovi listovi, hrenovke, slanina, ljuti senf i začini zamotani u teleće odreske. Almo Čatlak pak kiseli kupus predlaže kao prilog uz luleke, dugačke i malo tvrde okruglice od krumpirova tijesta. Luleki su, tvrdi Almo, ukusniji od njoka, a s kiselim kupusom, slaninom, svježim sirom i kiselim vrhnjem pravo su jelo kad se netko želi najesti, a ne jede mu se baš mnogo mesa. Izvrsna je i savijača od kiselog kupusa i krumpira. Luk se ispira na masti, doda se narezan kiseli kupus i malo crvene paprike te dalje pirja. U drugoj se tavici, opet na masti, preprži sitno narezani krumpir kojem se dodaju i kockice slanine. Smješte se pomiješaju, zamotaju u tijesto za savijače i ispeku u pećnici. Pri kraju se zaliju vrhnjem i zapeku.
