Kraju je završio razvojem vlastitog softvera i tvrtkom koja zapošljava 20 ljudi.
Kako sami kažu, rast prihoda od 370 posto u posljednjih pet godina, što im je, među ostalim, nedavno osiguralo 40. mjesto na Deloitteovoj ljestvici 50 najbržih rastućih tvrtki u Jugoistočnoj Europi, mogu zahvaliti upravo menadžmentu velikih i malih kompanija iz proizvodnog, trgovačkog i financijskog sektora. Menadžeri su, ističu, odlučili uštedjeti ne samo na VIP karticama i režijama nego i na automatizaciji poslovanja i na kontroli pristupa zbog povećanja rizika od kriminala i krađe podataka te automatizirati poslovanje.
- Riječ je o centraliziranom sustavu upravljanja ljudskim resursima koji olakšava proces rada i planiranje. To znači da na računalo kadrovskih službi u središnjici u Zagrebu odmah stižu podaci zaposlenika koji se, primjerice, prijavljuje u splitskoj podružnici. Jednako tako softver omogućava da se vodi centralizirana evidencija o bolovanjima, godišnjim odmorima i plaćama u svim poslovnicima. Iz programa se zatim može napraviti izvještaj o produktivnosti na poslu, no uvođenje sustava evidencije upotrebljava se i za korporacijsku sigurnost, da u slučaju bilo kakve nezgode i požara znate koliko je ljudi u zgradi i jesu li je svi napustili – ističe Srhoj, koji danas vodi Klisingovu prodaju.
U početku poslovanja partnerima u Klisingu bilo je vrlo teško uvjeriti obične radnike na takav sustav kontrole, ali i direktorima objasniti kako bi im koristilo ugrađivanje identifikacijskih uređaja samo za otvaranje vrata. S velikim otporom sindikata, za koje Srhoj kaže da, zapravo, često štite neradnike, a ne radnike, još se svakodnevno susreću. No to je još mnogo bolje od sredine 90-ih, kad su prve prototipove današnjih identifikacijskih uređaja ljudi namjerno uništavali. Zato su svoj uređaj s australskim proizvođačem People-Keyjem, jednom od najstarijih informatičkih i biometrijskih tvrtki u svijetu, preinacili i ojačali mu strukturu. U međuvremenu mu se poboljšao dizajn i funkcionalnost, a i danas Klising i PeopleKey stalno surađuju na njegovoj nadogradnji. I dok se hrvatska tvrtka koristi uređajima australskog proizvođača, Australci upotrebljavaju Klisingov softver na lokacijama diljem svijeta na koje postavljaju svoje uređaje: u Danskoj, Norveškoj, Engleskoj… Rezultat tog partnerstva prije dvije godine bilo uvođenje i sustava identifikacije, odnosno uređaja za skeniranje lica u nigerijski parlament.
Odnos domaćih direktora prema toj novoj biometrijskoj tehnologiji ipak se u međuvremenu korjenito promijenio nabolje. Dok bi ih prije glatko odbijali rečenicom da im ta tehnologija nije potrebna, danas zovu Srhoja ili Emera jer im je netko od znanaca preporučio taj sustav.
Koliko im je važan marketing putem preporuke, govori podatak da na hrvatskom tržištu postoji vrlo jaka konkurencija i deseci tvrtki i uređaja koje se bave kartičnim sustavima i služe za evidenciju ulaza i izlaska iz poduzeća.
Svoju prednost vide u razvoju vlastita programa koji se izrađuje u zagrebačkom uredu i u potpori koju pružaju u uređajima u Splitu, Rijeci i Osijeku. Kažu, softver je rezultat znanja i stručnosti isključivo domaćih inženjera.