Država povećava ulaganja, a privatnici ih smanjuju. Istodobno je malo poduzetništvo ostvarilo bruto dobit 25,9 posto, odnosno 4,6 milijardi kuna manju nego u istom razdoblju prošle godine, dok su i veliki poduzetnici ostvarili istu manju bruto dobit 25,9 posto, odnosno 3,0 milijarde kuna manje nego u istom razdoblju 2008. godine.
Iz prethodno navedenog proizlazi zaključak da je ekonomska kriza snažnije utjecala na smanjenje gospodarske aktivnosti kod malog poduzetništva nego kod velikih poduzetnika, dok je na ostvarenje bruto dobiti jednako utjecala kod malog poduzetništva i kod velikih poduzetnika. Navedeni rezultati poslovanja poduzetnika za razdoblje od siječnja do rujna 2009. godine pokazali su da je ekonomska kriza snažno utjecala na to da su poduzetnici RH ostvarili znatno lošije rezultate poslovanja nego u istom razdoblju 2008. godine. Tako su poduzetnici RH u prvih devet mjeseci ove godine ostvarili: pad prometa od 9,1 posto (u istom razdoblju prošle godine imali smo rast prometa od 12,2 posto), smanjenje rashoda za 7,7 posto (u istom razdoblju 2008. godine rashodi su rasli po stopi od 13,8 posto), pad bruto dobiti od 30,1 posto (u istom razdoblju 2008. godine bruto dobit je imala pad od svega 8,8 posto), smanjenje broja zaposlenih od 1,0 posto (u istom razdoblju 2008. godine zaposlenost je rasla po stopi od 5,5 posto), smanjenje investicija od 15,4 posto (u istom razdoblju 2008. godine investicije su smanjene za 5,8 posto), porast troškova osoblja od 1,9 posto (u istom razdoblju 2008. godine troškovi osoblja rasli su po stopi od 12,1 posto).
Navedeni rezultati poslovanja su, također, potvrdili osnovnu karakteristiku našega gospodarstva u kome je dominantna uloga poduzetnika u privatnom vlasništvu, poduzetnika iz četiri najvažnije djelatnosti (trgovine, prerađivačke industrije, građevinarstva, prijevoza i skladištenja te informacija i komunikacija), dok je prema veličinama i nadalje, iako nešto manje, dominantna uloga malog poduzetništva (mali i srednji poduzetnici).
