Ivan Šimić

Ove će godine Clarum proizvesti suhih i zamrznutih tjestenina u vrijednosti od 17 do 18 milijuna kuna. No, na račun tvrtke slije se svega 15 posto tog iznosa, jer trgovački lanci 85 posto plaćaju kompenzacijama.

U glazbu s razglasom i slatki miris tijesta za pite, 40-ak radnika u Clarumovoj proizvodnji, većinom žena, cijele godine radi u dvije smjene da bi proizveli suhe tjestenine, tijesta za pite, kao i gotove, zamrznute proizvode. Mjesto radnje je Nova Gradiška, točnije, tamošnja zona maloga gospodarstva, a rezultati su izvrsni – ove godine u Clarumu očekuju između 17 i 18 milijuna kuna prihoda. Kora za pite proizveli su već dovoljno da bi vjerojatno mogli nekoliko puta omotati zemlju, a u brojkama je to osam tona listova za pite, dvije tone tjestenine i 1,5 do dvije tone zamrznutih savijača i štrukli na dan. U čemu je tajna takvih rezultata, koji u kriznoj godini zvuče još bolje nego inače? Nesklon mistifikacijama, direktor Ivan Šimić jednostavno objašnjava da je riječ o jeftinoj hrani, koja u krizi ima svoju prođu.

• Clarum ima realne cijene. O čemu se radi? Naši listovi za pite i savijače stoje deset kuna, a uz dvije kile krumpira, malo soli i papra četveročlana obitelj preživi dan – objašnjava Šimić, koji ima ambiciozne planove za tvrtku koju su njegovi roditelji pokrenuli prije 20 godina.

Tada se njegov otac želio baviti marketingom, ali je na majčin nagovor počeo s proizvodnjom suhe tjestenine, s jednostavnom idejom da proizvode nešto što ljudima treba na dnevnoj bazi. Nekoliko godina poslije, kad se demografska slika Hrvatske promijenila i pojavio se novi segment tržišta, odlučili su početi s proizvodnjom programa listova za pite i savijače.

Došli su ljudi iz Bosne, gdje su pite autohtona hrana, pa smo omogućili kupcima da više ne trebaju razvlačiti tijesto kod kuće, jer jednaku ili bolju kvalitetu mogu naći u prodavaonicima – objašnjava Šimić, dodajući s osmijehom kako je čuo da, primjerice, na münchenskom željezničkom kolodvoru ljudi prodaju Clarumove listove za savijače i za njih postižu cijenu i do pet eura, što potvrđuje da je plan privlačenja kupaca uistinu uspio.

Ove godine tvrtka količinski raste 28 posto u odnosu na prošlu godinu, u jednom artiklu – listovi za pite i savijače. U tjesteninama taj je porast 15 posto, a u gotovim savijačama bilježe enorman porast jer su artikl tek uveli na tržište. Sve to generira i porast prihoda od oko 20 posto u odnosu na prošlu godinu.

Prije dvije godine, u Clarumu su, naime, kretnuli i korak dalje od samih listova za pite – počeli su proizvoditi gotove zamrznute proizvode, pite i štrukle. Upravo zbog tih artikala na pomolu je i nova investicija, jer potkraj godine počinje gradnja novih 1.600 kvadrata proizvodnih prostora i hladnjaka koja bi mogla omogućiti izvoz tih savijača. U nju bi, naime, mogli odlagati zamrznute proizvode i tako odgovoriti potrebama zahtjevnijih kupaca.

• Izvozimo u zemlje Europske unije. Imamo dva-tri kupca s kojima ćemo se probiti na tržište, ali moramo razviti posebne proizvode za njih, jer mi možemo ponuditi bolju kvalitetu nego što je to u Njemačkoj. Imamo bolje brašno nego oni, bolji špinat i želje, oni jednostavno nemaju takvu kvalitetu sirovina. Možemo im ponuditi bolje, kvalitetnije, a jeftinije proizvode – objašnjava Šimić i dodaje kako smatra da hrvatski izvoz mora nadasve obratiti pozornost na visoku kvalitetu proizvoda.

Ipak, ističe da je teško kontrolirati vanjska tržišta, jer tvrtka nije dovoljno jaka da bi imala svoja predstavnstva. Zato pokušavaju sve nadzirati iz Gradiške, što je gotovo nemoguće.

Ovogodišnji Clarumov izvoz je impresivnih deset posto proizvodnje, što je velik rezultat prema prošlogodišnjim jedan posto. Planovi za budućnost također su ambiciozni, jer će nova investicija donijeti i nova radna mjesta, pa bi sljedeće godine radnika trebalo biti 20 posto više.

• Kod nas u Clarumu radnička je elita Nove Gradiške, boljih radnika od naših gotovo i nema – kaže Šimić i dodaje da je prednost Slavonije u tomu što je radna snaga jeftinija, ali je u isto vrijeme problem što je ona neobrazovana i nemotivirana. Uprava nastoji malim koracima tu situaciju promijeniti tako da osim edukacije zaposlenika Clarum stipendira studente na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu.

Uz to, iako je za proizvodnju odlično da bude smještena u srcu Slavonije, zbog kvalitetnih sirovina nadohvat ruke, ipak Uprava mora stalno biti prisutna i u Zagrebu, pa Šimić zbog toga živi ‘na kotačima’. Ističe da je vrlo zahvalan na podršci Grada Nove Gradiške, jer je ona uvelike olakšala rasta Claruma.

• Osim toga, zahvalni smo HBOR-u jer je jedina svijetla točka u financiranju u našoj zemlji, s obzirom na to da ne dijeli novac, već financira projekte. Bez HBOR-a bi nam bilo gotovo nemoguće ući u investicije – kaže Šimić.

Clarum radi s gotovo svim trgovačkim lancima u Hrvatskoj, uz tek nekoliko iznimaka, i svake godine bilježi rast prometa. Ipak, kao što je to često slučaj u odnosu proizvođača i trgovačkih lanaca, od sto kuna prihoda 85 kuna je kompenzacija, a 15 kuna novac koji ide na plaće, kredite i režije.

• Ostalo ostaje kod kupaca, jer oni rade s novcem proizvođača. Zato i niče toliko trgovačkih lanaca – kaže Šimić dodajući da problem naplate odnosno nelikvidnosti nije došao s krizom, već je mnogo stariji, s obzirom na to da Hrvatskoj kronično nedostaje novca. Ipak, Šimić istodobno ističe da je domaća trgovina i pozitivac u priči, jer je omogućila pametnoj hrvatskoj proizvodnji da se razvije. Još jedno od aktualnih pitanja u odnosima proizvođača i trgovačkih lanaca koje zaokuplja Clarum svakako je i ono proizvodnje trgovačkih robnih marki. Za takvu suradnju odlučili su se u nekoliko slučajeva, a istodobno se probija prema trgovačkim lancima i retail pakiranju.

• Pitanje razvijanja brenda ili robnih marki uvijek je diskutabilno. Na primjer, u zapadnom svijetu ljudi ne posjeduju kuće, već ih iznajmljuju, a u Hrvatskoj ako ne posjeduju kuću smatraju te beskućnikom.

Tako je i s brendovima. Svi želimo stvoriti brend i biti prepoznatljivi na tržištu, po mogućnosti ‘iskakati iz svake paštete’, a u isto vrijeme treba shvatiti i trgovačke lance – kaže Šimić. Rješenje je u tom slučaju zapravo pustiti vrijeme da pokaže koji je put najbolji.

Kratkoročni su ciljevi Claruma povećanje količinskog plasmana i to da svake godine raste dvoznamenkasto, jer, kao što kaže Šimić, sve ispod toga u današnje vrijeme znači stagnaciju.

• Plan nam je svake godine ili čak u kraćem razdoblju izbaciti novi proizvod na tržište ili raditi na poboljšanju postojećih, kako bi kupac vidio da se u Clarumu nešto događa – objašnjava direktor dodajući da nijedne godine nije dizao dobit na kraju godine, već se ona reinvestira ili u opremu ili u objekt ili u obrazovanje ljudi. Tako je i trenutačno u tijeku realiziran postojeće ambalaže svih postojećih linija Clarumovih proizvoda.

Budućnost se u ovo tmurno vrijeme iz Clarumove pozicije čini prilično vedrom, a i sam direktor kaže da je nužno razmišljati pozitivno.

• Ljudi su postali tmurni, ne vide budućnost i bore se za goli opstanak. Moramo postati optimisti, jer u Hrvatsku se uvuklo previše defetizma – kaže Šimić i dodaje kako je situacija primjerena da se krene s novim idejama.