Rast američkoga gospodarstva u trećem tromjesečju od 3,5 posto posljedica je, osim povećane potrošnje od 3,4 posto i ulaganja u građevinarstvu od čak 23,4 posto, i obilatih državnih intervencija u sustav. Balon se tako ponovo napuhava.
Nakon oporavka Njemačke, Francuske i Japana u kolovozu ove godine, stigla je i vijest koju su svi napeto iščekivali još od početka zamračenja u globalnoj ekonomiji. Statistika je ovaj put bila blagonaklona i potvrdila ono o čemu se već neko vrijeme šuškalo, da se američka ekonomija, usprkos svemu najveća na svijetu, počela oporavljati i izašla iz najspominjanijeg stanja u posljednjih godinu, dvije – recesije. Štoviše, u skladu s vrlo dramatičnim padom, rast je bio podjednako iznenadan, ne toliko svojom pojavom, koliko svojom snagom. Rast aktivnosti američkoga gospodarstva iznosio je iznenađujućih 3,5 posto u trećem tromjesečju, što je najveća stopa rasta još od trećeg tromjesečja 2007. Skok, dođuše, i nije bio toliko iznad očekivanja jer su se analitičari igrali s 3,3 posto, ali sve što premašuje ionako relativno optimistično očekivanje, svaki plus u principu je vrlo je dobra vijest, pogotovo ako je riječ o najvećoj ekonomiji svijeta.
Kao što su objasnili iz američkog Ministarstva trgovine, rast je rezultat oporavka osobne potrošnje i ulaganja u gradnju novih kuća, dva presudna sektora ukupne američke ekonomije. Potrošnja, primjerice, koja čini dvije trećine ukupne gospodarske aktivnosti, zabilježila je rast od 3,4 posto, dok su ulaganja u stambene objekte skočila čak 23,4 posto. Drugim riječima, američko gospodarstvo uspješno se ponovno napuhava, a od ove krize, čini se, i nije previše naučilo.
Misli da će isključivo regulacija financijskog sektora riješiti sve probleme, kao i teza da je jedini krivac pretjerano nagrađivanje pojedinaca površnost je tipična za Amerikance, koji nisu voljni previše intervenirati u temelje svog sustava i pogleda na svijet. Manjak ozbiljne proizvodnje, koja je desetljećima polako odlazila u smjeru Istoka i kontinuirano zaduživanje za kupnju tako proizvedenih dobara među presudnim su uzročnicima pucanja balona, a ponovno pumpanje potrošnje i građevinarstva sasvim sigurno nije korak u pravom smjeru. Burze, pak, koje su u posljednje vrijeme potpuno nepredvidljive i ne mogu više biti relevantan pokazatelj stanja u ekonomiji, reagirale su prošječnim rastom od dva posto na Njusorškoj burzi. Dow Jones indeks skočio je dva posto, što su pratili i drugi burzovni pokazatelji poput S&P500 indeksa i Nasdaq, koji su rasli sličnim brojkama. Ipak, usprkos sveopćoj opreznosti analitičara i stručnjaka koji se više ne žele opeći, činjenica je da Amerika više nije, statistički gledano, u recesiji. Blagi se optimizam, posljedično, širi tržišta i svi se nadaju da je to ujedno i načelnii kraj jednog od najgorih poniranja globalnoga kapitalizma. S druge strane, kompanije očito nisu sasvim uvjerene u dolazak proljeća i nastavljaju gomilati gotovinu. Samo po sebi možda i ne pretjerano zabrinjavajuće, ali ako se tome doda podatak da zaposlenost i dalje ne bilježi pozitivne pomake, jasno je da realni sektor još uvijek nije siguran u bolja vremena.