U bankama se ipak najviše traži euro

U JANAF-u, pak, kažu da su u fazi preispitivanja mogućnosti i isplativosti uvođenja obnovljivih izvora energije u sustav prihvata i transporta nafte i naftnih derivata. I to iskorištavanjem sunčeve energije u proizvodnji električne energije. – Uvođenje obnovljivih izvora energije pridonijelo bi racionalizaciji troškova poslovanja i smanjenju ovisnosti o klasičnim načinima opskrbe električnom energijom. Mislimo da ulaganje tvrtki u obnovljive izvore energije potiče i trenutačni globalni trend, razvoj tehnološke primjene obnovljivih izvora u poslovanju, ekonomski isplativost, ali i zakonska regulativa te sve veća percepcija javnosti da je primjena obnovljivih izvora važna za očuvanje i zaštitu okoliša – poručuju.

U Plivi kažu da je u posljednje dvije godine došlo do velikih promjena proizvodnog portfelja pri čemu su neke stare, manje ‘zelene’ tehnologije zamijenjene novima. Pri svakom transferu analizira se i sve aspekte okoliša, jer i oni znatno utječu na cijenu proizvoda. Tu, kažu, Pliva traži put konkurentnosti na tržištu. Istodobno se odvijaju i promjene na proizvodnim lokacijama te se za određene proizvode odabiru one bolje opremljene za okolišno zahtjevne proizvodne procese. To znači da postrojenja imaju opremu kojom se postižu bolji okolišni indikatori i bolje iskorištava sirovina. Na takvoj lokaciji postoje bolji uređaji za obrade emisija ili za sprječavanje i kontrolu količina emisije u vode.

• U skladu sa zahtjevima direktive EU, svi se novi proizvodni procesi propituju u svjetlu Najbolje Raspoloživih Tehnologija (NRT). Tako se osigurava ‘zeleni put’, jer se uspješnost proizvodnje generičkih farmaceutskih proizvoda mjeri brzinom, vremenom od registracije do stavljanja proizvoda na tržište, koje mora biti maksimalno kratko – poručuju iz Plive.

U Cemexu tvrde da je Dalmacijacement, kroz program sanacije zraka u proteklih sedam godina uložio više od 300 milijuna kuna. Danas su sve vrijednosti emisija u zrak u skladu s graničnim vrijednostima i europskim standardima. – Prošle smo godine pokrenuli projekt zbrinjavanja jekom prošle godine prikupili smo 19 tona papira i kartona za recikliranje te 8,2 tone biorazgradivog otpada. Uz to, Vipnet je korisnicima ponudio dva praktična modela solarnih punjača i tako omogućio uštedu električne energije – kažu u Vipnetu.

Vipnet ulaže i u gradnju infrastrukturnih objekata na kojima sami proizvode energiju iz sunca i vjetra. Sada imaju više od 50 takvih objekata, a cilj je da alternativne izvore koriste na čak stotinu lokacija. Brinu, tvrde, i o energetskoj učinkovitosti radnih prostora. Njihov je poslovni kompleks ‘inteligentna zgrada’ s automatiziranim kontrolnim sustavom koji omogućuje znatne uštede energije tako što prilagodava temperaturu i rasvjetu vremenskim uvjetima, a svi uređaji za hlađenje ne oštećuju ozon. Uskoro planiraju početi s proizvodnjom solarnih energija u poslovnim zgradama na Žitnjaku. – Činjenica je da su takva ulaganja, posebice u energetski učinkovitost, financijski isplativosti za tvrtku jer dugoročno smanjuju troškove – poručuju.

Da rast ekološke svijesti potrošača diljem svijeta može donijeti dobru zaradu osim samih kompanija prepoznali su i mnogobrojni ulagači, što je posljednjih godina rezultiralo pojavom tzv. zelenih investicijskih fondova. U njihovu su fokusu tvrtke koje se bave zaštitom okoliša ili pridonose njegovoj zaštiti. Koliko je takva vrsta ulaganja razvijena u zapadnom svijetu pokazuje podatak da među njima postoji čak i detaljna podjela. Neki su tako specijalizirani samo za čistu energiju, drugi pak za vodu ili energetsku učinkovitost.

Zašto ulažu u ‘zeleno’ tvrtke? Među ostalim i zato što računaju da će nafta i prirodni plin biti sve skuplji. Sukladno tome, rast će i potražnja za hibridnim automobilima. Uz to, brojne su zemlje uvele naknade za emisiju ugljičnog dioksida. Biznis koji na vrijeme uloži u smanjenje emisije CO₂ bit će u prednosti. Prema posljednjim podacima Etical Investmen and Research Services (EIRIS) danas u Velikoj Britaniji postoji više od stotinu zelenih i etičkih investicijskih fondova koji upravljaju s 8,9 milijardi funti.

Proveli smo i postupak procjene utjecaja na okoliš prihvat, skladištenje i loženje drvne biomase u jednoj od naše tri tvornice cementa. Ministarstvo zaštite okoliša ocijenilo je projekt prihvatljivim za okoliš, a u tijeku je izrada dokumentacije za ishođenje lokacijske dozvole. Ukupna vrijednost investicije procjenjuje se na više od 22 milijuna kuna – kažu u Cemexu. Kako naše izgleda za priključenje svjetskoj zelenoj industriji vide stručnjaci?

Ivan Bivoljak, iz konzultantanske kuće A. T. Kearney, kaže da se rastom svijesti potrošača o održivosti otvaraju mogućnosti povećanja prihoda kroz proširenje palete proizvoda. – Industrije koje bi mogle imati najveće ekonomske koristi su energetika i prehrambena industrija, ali i preradivači drva kojima su dostupni izvori goriva za pogon postrojenja za proizvodnju električne energije na biomasu. Šanse imaju i poticajni projekti malih privatnih hidroelektrana, ekološka proizvodnja hrane te energetska efikasnost objekata – misli Tomislav Čorak, također iz A. T. Kearneyja.

On također kaže da tvrtke vide ulaganje u zelenu tehnologiju kao jednu vrstu avanture koja za neke ulagače može završiti s profitom, a za neke kao korist od boljeg imidža. – U A.T. Kearneyju analizirali smo istraživanje klimatskih promjena prema kojem će do 2050. godine godišnji trošak posljedica klimatskih promjena iznositi pet posto globalnog BDP-a. To su ogromna sredstva i kompanije se već danas trebaju pitati kako te efekte minimizirati. Siguran put minimizacije tih efekata jest veće korištenje zelenih tehnologija – kaže.

Konzultant Željko Perić uvjereno je da je velika greška to što Hrvatska nije zelenu industriju shvatila kao nišu u koju je trebala uskočiti mnogo prije i kojom bi nadomjestila neminovnu rupu koju će restrukturiranje otvoriti. Pita se zašto si nismo zadali ambiciozniji cilj od 20 posto udjela obnovljive energije, jer bi se tada i druge dvije važne grane, turizam i prehrambena industrija, mogle originalnije i snažnije promovirati.

Pamatnije vlade zemalja smatraju zelene tehnologije vodećom industrijom 21. stoljeća i daju jasne smjernice i konkretne poticaje poduzetnicima. Nažalost, uz nedovoljno stručnu, neinformiranu i upitno poštenu vlast mi smo prosuli svoje milijarde za subvencije i poticaje, a jedine konkretne tragove toga silnog novca vidimo u novosagrađenim lijepim autocestama i ružnoj, rekordno visokoj razini korupcije – zaključuje.