Pretplatite se i uštedite do 25%!

Od ostalih tvrtki u Grupi Podravki daleko najveći doprinos poslovnim rezultatima ima Belupo. Da nema njega, slabašne dobiti cjelokupne Grupe proteklih godina ne bi ni bilo.

Eventualno listanje dionica Belupa na burzi dovelo bi transparentnijeg upravljanja i smanjenih međukompanijskih transfera, koji sada ‘zamućuju’ pravu financijsku sliku unutar Podravke. U slučaju da se ozbiljno krene u restrukturiranje prehrambenog biznisa, analitičari smatraju da bi pametnija opcija bilo zadržavanje Belupa kao dodatnog izvora zdrave gotovine do završetka restrukturiranja.

Nakon toga, opcija je prodaja 49 posto dionica na burzi, a zadržavanje ostatka od 51 posto dionica u vlasništvu Podravke ovisilo bi o planovima, mogućnostima i ambicijama koje bi se postavile pred prehrambeni segment. U prvom polugodištu ove godine Belupo je ostvario prodaju od 368,5 milijuna kuna (+ 18 posto).

S druge strane pala profitabilnost zbog promjene strukture prodaje u kojoj je i dalje prisutan znatan porast prodaje Farmavite (prošlogodišnja akvizicija u BiH) i ljekarničkog biznisa Dettis Pharmhe, koji imaju nižu profitabilnost od Belupa.

Neto dobit Belupa pala je tako s 35 milijuna kuna u prvih šest mjeseci prošle godine na 21,4 milijuna kuna. Smanjene su i sve profitne marže, ali pad neto marže rezultat je i akvizicijskih aktivnosti koje su dijelom bile financirane kroz dug.

Prehrane u odnosu na Belupo. No, pravi razlog navodno leži u činjenici da je Belupov prihod smanjen zbog dodatnih nameta HZZO-a, čime je rezultat prehrane došao do izražaja više nego što to zaslužuje sam po sebi. Također, iako pokazatelji profitabilnosti rastu, njihova je apsolutna veličina još uvijek gotovo mizerna. Tako je povrat na imovinu (ROA) u prošloj godini povećan s 0,47 na 0,96 posto, a povrat na kapital (ROE) s 0,94 na 2,31 posto.

Rast bruto marži bio je djelomično rezultat i pada prodaje proizvoda manje profitabilnosti u strukturi prodaje segmenta prehrane i pića. Operativna marža rasla je zbog smanjenja troškova distribucije, a posebno administrativnih troškova (- sedam posto) koji su, uz troškove marketinga (- 20 posto) najviše smanjeni otako je prije godinu dana tadašnja nova Uprava na čelu sa Zdravkom Šestakom počela ambicioznim program reorganizacije i rezanja troškova koji bi gotovo nikakvu profitabilnost koprivničke kompanije trebali dignuti na nekakvu razinu.

Nastavljajući rezove, tijekom listopada i studenog Podravka će otkazati 153 ugovora o radu, a tijekom ove godine broj zaposlenih smanjen je za oko 400.

Kopernikanski obrat? U prvom polugodištu Grupa Podravka ostvarila je 1,7 milijardi prihoda od prodaje (rast od dva posto), pri čemu su prehrana i pića pali dva posto, a farmaceutika porasla 18 posto. Po kategorijama, najviše je pala prodaja pića. Konsolidirana dobit pala je s 22,9 na 17,3 milijuna kuna. Usporedba s konkurentima iz sektora pokazuje da se dionicom Podravke trguje uz diskont u odnosu na ostale, smatraju analitičari Erste banke.

Prema njihovim procjenama (prije afere Spice), neto dobit Podravke porast će na 48,6 milijuna kuna u ovoj godini s 44,7 milijuna u 2008., dok će u 2010. i 2011. dostići 75,7 milijuna kuna i 102,7 milijuna kuna. Unatoč tome što će ekonomsko usporavanje utjecati na prodaju i izazvati promjene u navikama kupnje potrošača, koji će se okrenuti jeftinijim proizvodima, prehrambeni biznis i drugi stup poslovanja Podravke, farmaceutski, uglavnom su otporni na recesiju.

Iako je lani Podravkin dug, narašao za 750 milijuna kuna, omjer obveza i imovine i dalje nije alarmantan (0,55). Ono što jest alarmantno stanje je u kojem se nalazi kompanija. Jedini spas je ‘kopernikanski’ obrat kako je najavio Dubravko Štimac iz PBZ-CO mirovinskog fonda. To podrazumijeva transparentno vlasništvo i upravljanje te redefiniranu strategiju. U suprotnom, bitka s ozbiljnim regionalnim igračima već je izgubljena.

Poljski problem. Vitkovićeva ideja je i ulazak u primarnu proizvodnju i zaokruživanje ciklusa proizvodnje, u što su već ušle kompanije poput Agrokora i Vindije. Prvi koraci u tom smjeru pokrenuti su ovih dana kada su iz Podravke priopćili da na tisuću hektara državnoga poljoprivrednog zemljišta pokreću primarnu proizvodnju s ciljem osiguravanja strateških sirovina.

Podravka treba najmanje 60 tisuća tona povrća na godinu. Danas ga uvozimo, a možemo ga sami proizvoditi – kaže Vitković.

Konačni je cilj razvoj kooperantskih odnosa s obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima. Kratko, neisplativo, ali dugoročno možda i ne. Podravka na stranim tržištima ostvaruje 50 posto prodaje, najviše u BiH, pa u Srednjoj Europi – Poljskoj, Češkoj i Slovačkoj. Najveći pad zbog krize bilježe istočnoeuropska tržišta (Ukrajina, Rusija itd.). U Poljskoj se, pak, pojavio problem tvornice Vegete koja se pokazala nepotrebnom investicijom jer su kapaciteti u Koprivnici sasvim dovoljni za sva tržišta, ali Podravka će se iz Poljske teško povući zbog ugovora s državom.

Nema novih ulaganja. Podravka je lani uložila u razne projekte i nekoliko akvizicija 403 milijuna kuna osiguranih kreditima poslovnih banaka. Ove godine, osim završetka distributivnog centra u Dugopolju i ugovora o uslužnoj proizvodnji brenda Gušti križevačkog Improma koji je završio u stečaju, te kupnje brenda Belsad od Droge Kolinske, nema nikakvih pomaka. Također, nema konkretnih informacija ni dokle se došlo s planom sanacije i restrukturiranja SMS-a, kojem je cilj revitalizacija proizvodnje te što bi, i u kojem omjeru, Podravka time mogla dobiti.

Prema podacima iz financijskih izvješća za 2008. i prvo polugodište 2009. ipak je vidljiv rast profitnih marži i Vitković kaže da se taj trend može očekivati i u rezultatima za devet mjeseci, koji će biti objavljeni sljedećeg tjedna.

Šestomjesečni rezultati pokazali su i da je prvi put nakon niza godina zabilježena veća neto dobit.