Zima je na pragu, ne ona kalendarska nego ona stvarna, a hrvatski građani i poduzetnici još uvijek se s nelagodom sjećaju one prošle, kada je plinski rat između Rusije i Ukrajine doveo gospodarstvo u velike probleme. Pa, iako je moguće da se slična situacija ponovi i ove godine, zasad još uvijek nema razloga za zabrinutost, a s obzirom da će odgovorni, vjerojatno poučeni lošim prošlogodišnjim iskustvom, na vrijeme osigurati Hrvatskoj dostatne količine plina po prihvatljivoj cijeni. S druge strane, a s obzirom da Hrvatska još uvijek nema jasnu dugoročnu energetsku strategiju, u sljedećih bi nekoliko godina mogla postati još više deficitarna i s električnom energijom, za koju se očekuje da će znatno poskupiti. Naime, u iduće tri godine, uoči ulaska Hrvatske u EU, cijena električne energije trebala bi se postupno izjednačiti s europskim cijenama, i to u prosjeku 30-50 posto viša nego kod nas.
Osim električne energije u iduće tri godine očekuje nas vjerojatno i drastično poskupljenje prirodnog plina, čija cijena u Hrvatskoj također zaostaje za europskom. Prema podacima Europskog ureda za statistiku, u Hrvatskoj cijena kilovat-sata električne energije prije oporezivanja iznosi oko osam eurocenta, dok je prosjek EU-a oko 12 eurocenta. Poskupljenje energije bit će udar na profitabilnost domaćih kompanija, ali prije svega na njihovu cjenovnu konkurentnost. Uz rastuće kamatne stope, koje ionako snažno utječu na rezultate domaćih poduzeća, kao i slabu naplatu potraživanja i sveopću nelikvidnost, poskupljenje energije dovest će domaću industriju u znatno inferiorniji položaj u odnosu na onu koja potječe iz zemalja bogatih energetima. Dakle, kratkotrajni optimizam, koji je posljednjih mjeseci zadesio i domaće tržište kapitala, tek je privremena infleksija u dugoročnoj gospodarskoj stagnaciji koja bi nas mogla zadesiti. U tom smislu, rastuće troškove poslovanja svakako treba ukazivati na izradi dugoročnih procjena profitabilnosti domaćih kompanija, tim više kad se uzme u obzir sve jača međunarodna konkurencija u svim sferama poslovanja.
Jedan od većih prošlotjednih gubitnika, i to na popriličnom tjednom volumenu za tu dionicu, bila je dionica HG Spota. Čini se da jedan ili veći broj institucionalnih investitora rasprodaje tu dionicu. No, prošli je tjedan stigao svojevrsni prijedlog spasa za tu tvrtku i to iz Zagrebačke banke, koja je jedan od većih dioničara u njoj. Ideja je da se kratkoročni dug po komercijalnim zapisima zamijeni za dugoročni. Za početak, banka bi iskupila potraživanja od imatelja komercijalnih zapisa, s tim da bi se oni obvezali upisati novo izdanje zapisa, a nakon devet mjeseci uslijedilo bi izdanje amortizirajućih obveznica.
U prošlome je radnom tjednu dionički indeks Zagrebačke burze Crobex, nakon relativno dugog razdoblja laganog rasta, zabilježio prvu manju korekciju. Naime, njegova vrijednost pala 2,19 posto, odnosno sa 2.282,79 na 2.232,75 bodova. Nešto manji pad zabilježio je Crobex 10, čija je vrijednost pala 1,94 posto odnosno s 1.195,76 na 1.172,51 bod. U isto vrijeme obveznički indeks Crobis ponovno nastavio rasti. Naime, njegova vrijednost u prošlome tjednu porasla 0,21 posto, odnosno s 90,19 na konačnih 90,38 bodova.