POREZNI NADZOR Čak i ako najavi razlog kontrole, inspektor može kopati po svemu

Čak i ako najavi razlog kontrole, inspektor može kopati po svemu. Tko će biti predmet nadzora odlučuju porezna tijela na ‘temelju objektivnih kriterija’. Nadzor se mora pismeno najaviti bar osam dana prije, ali i ne mora ako porezni inspektor procijeni da bi se najavom u pitanje dovela svrha kontrole.

Osim poreza, porezni nadzor obuhvaća i kontrolu druga javna davanja kao što su doprinosi, carine, prijedloge, naknade za koncesije, novčane kazne za porezne prekršaje i drugo. Nadzor nad utvrđivanjem i plaćanjem poreza i drugih javnih davanja uvijek se provodi prema propisima koji su bili na snazi u vrijeme nastanka činjenica koje su bile osnova za utvrđivanje obveze. Porezna tijela sama odlučuju koje će porezne obveznike nadzirati, u kojim rokovima te koji će porezni oblici biti predmet nadzora. Prema čl. 106. Općeg poreznog zakona porezno je tijelo pri tome dužno na temelju objektivnih kriterija procjenjivati rizik i prednost dati velikim i međusobno povezanim poreznim obveznicima.

Nadzor se mora najaviti poreznom obvezniku, i to bar osam dana prije. U pisanoj se obavijesti, međutim, navodi što je predmet poreznog razdoblja i razdoblje koje će biti obuhvaćeno kontrolom. Međutim, ako bi se prethodnom najavom dovela u pitanje svrha zbog koje se provodi kontrola, nadzor se ne mora najaviti. U tom se slučaju poreznom obvezniku neposredno prije početka nadzora predaje pisana obavijest. Pravilo je da se porezni nadzor obavlja u poslovnim prostorijama samog poreznog obveznika, ali to nije nužno. Zatraži li to službena osoba, porezni obveznik dužan joj je u svom sjedištu ili u drugom prikladnom prostoru staviti na raspolaganje mjesto za rad i potrebna pomagala. Nema li porezni obveznik takav prikladan prostor, što je čest slučaj kod poreznih obveznika koji djelatnost obavljaju u stanu, nadzor će se provesti u prostorijama poreznog tijela.

Izvan poslovne djelatnosti, inspektor ili druga osoba koja provodi nadzor ima pravo kontrolirati svu poslovnu dokumentaciju, a ne samo onu koja se odnosi na određeni porezni oblik koji je predmet nadzora. Štoviše, ako se kontroliraju porezne obveze fizičke osobe, kontrolom mogu biti obuhvaćeni podaci i činjenice koji nisu izravno povezani s poslovnom djelatnošću. Porezni obveznik dužan je omogućiti uvid u sve isprave koje zatraži ovlašteni službenik. Ako je dokument napisan na stranom jeziku ili pismu koje nije u službenoj upotrebi u Hrvatskoj, porezno tijelo može odrediti rok u kojem je porezni obveznik dužan dostaviti ovjerene prijevodi takve isprave. Ne učini li to, porezno tijelo može samo zatražiti službeni prijevod, ali na trošak poreznog obveznika. Osim knjigovodstvenih isprava i drugih dokumenata, poreznog obveznika dužan je ovlaštenom službeniku davati i druge informacije u vezi s predmetom nadzora, čak i ako ih inspektor zatraži usmeno. Inspektor može zatražiti dodatne informacije od drugih osoba koje je imenovao porezni obveznik, ali i od svakog zaposlenika, čak i od trećih osoba. Pri tome je dužan postupati u dobroj vjeri i uvažiti ne samo činjenice koje terete poreznog obveznika nego i one koje mu idu u prilog.

Sam porezni obveznik dužan je sudjelovati u nadzoru, izravno ili preko osoba koje je imenovao, a ovlašteni službenik dužan mu je to omogućiti. Pravilo je da se porezni nadzor obavlja u radno vrijeme, ali porezni obveznik može dopustiti i da se nadzor obavlja izvan radnog vremena. Isto tako, ako to nalaže priroda nadzora, ovlašteni službenik može odlučiti da nadzor obavlja izvan radnog vremena. Nakon provedenog nadzora, ovlašteni službenik sastavlja zapisnik o njegovim rezultatima. Prije toga dužan je obaviti završni razgovor s poreznim obveznikom ili osobom koju je porezni obveznik ovlastio. Svrha je završnog razgovora raspraviti sporna pitanja i činjenice koje utječu na utvrđivanje porezne obveze. Završni razgovor neće se obaviti ako ovlašteni službenik nije našao nepravilnosti ili ako porezni obveznik to izbjegava. Ako se u postupku nadzora utvrdi da nema nepravilnosti, porezno tijelo dužno je o tome obavijestiti poreznog obveznika.

Na dopunski zapisnik nema prigovora. Ako su u nadzoru utvrđene nepravilnosti čija su posljedica nove porezne obveze, zapisnik se dostavlja poreznom obvezniku. On ima pravo podnijeti prigovor na njegov sadržaj, i to u roku koji mu je određeno porezno tijelo. Taj rok ne može biti kraći od pet dana ni dulji od dvadeset. Ako su dokazi izneseni u prigovoru nove činjenice koje mijenjaju pravnu kvalifikaciju utvrđenu zapisnikom, porezno tijelo sastavlja dopunski zapisnik, ali na njega se ne može staviti novi prigovor. Ne uvaži li porezno tijelo prigovore poreznog obveznika, izdat će rješenje o obvezi plaćanja poreza ili drugog javnog davanja. U obrazloženju rješenja mora navesti razloge neprihvaćanja prigovora.