N A G L A S C I

U 2010. godini ne treba očekivati ništa više od stagnacije. Vodeći ekonomski stručnjaci i praktičari slažu se da u idućoj godini neće doći do bitnih pomaka prema izlasku iz krize. Na Liderovoj konferenciji, koja je okupila tristotinjak gospodarstvenika, iznijeli su svoje analize i predviđanja koja će biznismenima pomoći u pripremi poslovnih planova za 2010. godinu.

Odgovor hrvatskim tvrtkama na goruće pitanje o tome kako pripremiti tvrtku za poslovanje u 2010. godini ponudila je konferencija Dan velikih planova, održana u ponedjeljak u Zagrebu, u organizaciji Lidera, Hrvatske udruge poslodavaca i konzultantske tvrtke A.T. Kearney. Skup koji je pružio uvid u aktualne tržišne trendove i analize okupio je tristotinjak gospodarstvenika, konzultanata, predstavnika državnih institucija i sindikata, a otvorila ga je premijerka Jadranka Kosor.

Pročjene i predviđanja izlagali su redom vrhunski stručnjaci, od guvernera HNB-a Željka Rohatinskog, uglednoga međunarodnog ekonomista Vladimira Gligorova, do međunarodnog konzultanta iz A. T. Kearneya Jana van der Oorta i menadžera vodećih kompanija u sektoru bankarstva, građevinarstva, maloprodaje te prehrambene industrije i poljoprivrede. Premijerka Kosor najavila je da će uskoro s ministrima i sama organizirati Vladinu sjednicu koja će se baviti istom temom – velikim planovima Vlade, odnosno njezinom pripremom za 2010. Istaknula je da u sljedećoj godini očekuje blag oporavak hrvatskoga gospodarstva.

• U 2010. nastavljamo kontrolirati javne rashode, a okvir novog proračuna bit će izričita štednja – poručila je Kosor dodavši da će se napokon početi smanjivati parafiskalni nameti te da će Vlada u partnerstvu s Hrvatskom narodnom bankom poduzetnicima pokušati osigurati stabilno okruženje.

Potpredsjednik i dioničar ugleđne svjetske konzultantske tvrtke A. T. Kearney Jan van der Oord upozorio je hrvatske poduzetnike na tešku godinu u kojoj će se mnogi suočiti s nelikvidnošću, a brojne će se kompanije naći i pred bankrotom. Smanjeni izvori kreditiranja, istaknuo je Oord, osnovni su razlog zbog kojega će se tvrtke s niskom profitabilnošću naći pred velikim problemom, a zajedno s njima i banke. Naglasio je da će tvrtke izvoznici zbog inflacije u drugim zemljama u svoje planove morati uvrstiti valutne rizike i više pozornosti posvetiti master-planovima i suradnji s bankama.

• U današnjoj situaciji kompanije trebaju još jednom sagledati strategiju, fokusirati se na osnovnu djelatnost, smanjiti broj banaka s kojima surađuju te bolje komunicirati sa stakeholderima. Moraju voditi računa o strukturi financiranja, rastu troškova i o većoj produktivnosti – istaknuo je Van der Oord.

Prema izlaganju Vladimira Gligorova, analitičara s Bečkog instituta za međunarodne ekonomsko studije, gospodarstvo u regiji u idućoj godini očekuje u najboljem slučaju stabilizaciju. Rezultati njegove analize pokazuju da će pad BDP-a u Hrvatskoj ove godine biti između dva i četiri posto.

Željko Rohatinski, guverner Hrvatske narodne banke, ponovno je upozorio da neće doći ni do znatnijih promjena na makroekonomskom planu ne odigra li država doista važnu ulogu. – Zapljušnuo nas je veliki plimni val i ostali smo živi, nešto smo naučili i možemo raditi dalje – rekao je Rohatinski.

Na bankarskom tržištu, istaknuo je guverner, i dalje će biti prisutni trendovi kao što su stagnacija inozemnih izvora sredstava, vrlo blag rast domaćih izvora kapitala te promjene u ročnoj strukturi sredstava. – U takvim uvjetima valja očekivati da će se banke ponašati vrlo oprezno i neće doći do bitnih promjena u kreditnoj politici – poručio je menadžerima Rohatinski.

Na posljedice financijske krize i recesije s kojima su se suočile banke na domaćem tržištu ove godine, koje neposredno utječu i na plasman kredita poduzećima, osvrnuo se Zdenko Adrović, predsjednik Uprave Raiffeisenbanka Austria. – Banke trenutačno pokušavaju smanjiti rizike i cijenu kapitala te povećati dobit i smanjiti premiju rizika. Ove interne mjere neće biti dovoljne ne bude li se kroz mjere ekonomske politike djelovalo u tom smjeru. Ponajprije se to odnosi na fiskalnu stabilnost. To znači manje zaduživanje države na domaćem tržištu i manje istiskivanje privatnog sektora iz kredita banaka – rekao je Adrović.

Problemi otplate kredita povećali su se u proizvodnji građevinskog materijala i autodijelova, graditeljstvu te u trgovini namještaja. Iduće godine bankari očekuju probleme otplate kredita svih malih poduzeća i stanovništva, ali i oporavak sezonskog kreditiranja domaćih proizvodnje i uslužnog sektora. Kreditiranje investicija odgođeno je do 2011.

Konferencija je zaokružena okruglim stolom i panel raspravama po sektorima, na kojima su domaći poduzetnici iz vodećih kompanija iznijeli predviđanja poslovanja, ali i poteškoće s kojima se redovito susreću, od parafiskalnih nameta do nepostojanja državne strategije u sektorima poput poljoprivrede, što im otežava poslovanje.

Filip Filipec: – Sljedeće se godine neće pokrenuti nov razvojni investicijski ciklus. Može se očekivati da će se država odlučiti za pokrivanje prije preuzetih obveza na štetu investicija.

Ljerka Puljić: – U maloprodaji neke kompanije već gube tržišne udjele. Jaki igrači ostaviti će akvizicijski plan za iduću godinu otvorenim jer im je to prilika da povoljno preuzmu posustale tvrtke.

Boris Teški: – Sljedeće će godine rasti oni koji će investirati. Više se neće moći uzimati maloj trgovini, ratovat će supermarketi i hipermarketi.

Kristian Šustar: – Sigurno se ne očekuje brz oporavak, trendovi će biti slični ovogodišnjima. S našeg će položaja sezonalnost domaćeg turizma u 2010. biti još očitija.

Dragan Munjiza: – Budu li kriza i stagnacija trajale još samo godinu, mnoge će kompanije naći snage da je prebrode. Potraje li i dulje, moglo bi biti mnogo slomova.