Zbog proračunskih prihoda i rashoda ne treba kršiti Ustav

Pozivamo poduzetnike da iznesu svoje probleme. Tragom vaših napisu, upućujući na apsurde u pojedinačnim slučajevima, upozoravaju na nedostatke sustava u cijelosti i tako poduprijeti čitatelje Lidera kao pojedine u njihovim neravnomjernim sporovima s glomaznom državnom upravom.

To znači da se predujam kriznog poreza u 2009. plaća na osnovi izračuna godišnjeg poreza iz prethodne godine, 2008., što je u izravnoj suprotnosti s odredbom prema kojoj se krizni porez mora obračunavati i naplaćivati samo za primitke nakon 1. listopada 2009. Suprotno je to i zabrani retroaktivnosti (povratnog djelovanja) zakona.

Člankom 13. propisuje se da se krizni porez obračunava i plaća na primitke ‘…koji su ostvareni, odnosno isplaćeni u razdoblju od dana stupanja na snagu ovog zakona do 28. veljače 2011. godine’. Nejasno je što je to ostvareno, a što isplaćeno. Misli li se da se krizni porez mora obračunavati i na ono što je ostvareno (zarađeno), ali nije i isplaćeno, slično kao kod PDV-a, ili samo na ono što je stvarno i isplaćeno?

Ne treba podcijeniti tu dvojbu jer Središnji ured Porezne uprave Ministarstva financija u međuvremenu tzv. naputkom o postupanju mimo prvog zakona i Pravilnika u praksi već proširuje naplatu kriznog poreza. Obveznicima uplate kriznog poreza spomenutim naputkom proglavljaju se i fizičke osobe premda su prvim zakonom i Pravilnikom o kriznom porezu obveznici isključivo isplatitelji (vidjeti protuzakonitu Uputu o postupanju od 6. kolovoza 2009. koju je prekoračivši ovlasti potpisao Ivica Mladineo, državni tajnik u Ministarstvu financija).

Tako to izgleda kad zakon pišu ljudi koji ne razumiju ono što njime treba urediti, što bi trebao biti pravi razlog odluke Ustavnog suda o ukidanju. Proračun pak treba uravnotežiti smanjenjem troškova države i povećanjem stopa sadašnjih poreza, ne uvodeći nove, posebne poreze.

Na savjetovanju u Ustavnom sudu o zakonima o kriznom porezu te je zakone kao Vladina predstavnica branila Zdenka Pogarčić, predstojnica Vladina Ureda za zakonodavstvo. Taj ured kao stručna služba ocjenjuje prijedloge zakona i drugih akata s obzirom na njihovu usklađenost s Ustavom i primjenu jedinstvene zakonodavne metodologije, pravne tehnike te nomotehnike (pojmovna usklađenost) akata koje donose Vlada i poslije Sabor.

To znači da su upravo taj ured i Zdenka Pogarčić kao njegova predstojnica izravno odgovorni za loše zakone (o kriznom porezu).