Šestorica uhićenih zbog sumnje za zloupotrebu položaja i ovlasti te za udruživanje za kaznena djela

Ekonomsko kriza uzela je danak i u letovima poslovnom klasom, pa mnoge zrakoplovne kompanije bilježe promet manji i više od 30 posto. Ipak, ima i iznimaka. Viokompanije globalno bilježe pad prometa od 30 posto. Mnogo ih je u vrijeme krize bankrotiralo i mreža aviooprijevoznika više nikad neće izgledati kao prije dvije godine. Prva je na udaru bila biznis-klasa. No, bez obzira na to što je trend putovanja na ‘visoko’ nozi u padu, aviokompanije paralelno moraju razvijati nova tehnološka rješenja koja će privući putnike nakon izlaska iz krize.

Biznis klasa ne znači u svakoj kompaniji isto. U nekim zrakoplovima ona će značiti jednaku infrastrukturu samo s povučenim zavjesama koje dijele ekonomsku i biznis-klasu s malo boljom uslugom, dok će se u drugima razlika nalikovati onoj između hotela s tri i pet zvjezdica. Jedno od novih tehnoloških čuda dolazi iz kompanije Singapore Airlines (SIA) sa sjedištem u Švicarskoj, koja se nedavno predstavila hrvatskom tržištu i traži među turoperatorima partnera koji će joj pomoći u prodaji letova. Krevete u biznis-klasi SIA je uveo još prije dvije godine, dok je sada najaktuelnija zapravo prva klasa koja podrazumijeva zaseban apartman u kojemu putnik sjedi na udobnom kožnom anatomskom sjedalu koje se poslije pretvara u veliki krevet, gledajući u wide screen TV, uz vrhunsku gastronomsku ponudu jela i pića – od jastozi do šampanjca Dom Perignon. Kupe se vrlo lako može preoblikovati u ured sa stolićem za kompjutor. Tretman putnika koji bi od Zagreba do Hong Konga takav tretman platio četiri tisuća eura, počinje već u zračnoj luci gdje putnika čekiraju predstavnici kompanije.

Popunjenost biznis-klase Singapore Airlinesa (SIA) iznosi oko 70 posto, a na letovima iz zemalja bivše Jugoslavije više od 80 posto. Ekonomsko kriza uzela je danak i tom segmentu zrakoplovne industrije, no za razliku od mnogih kompanija koje bilježe 30 i više posto manje prometa u biznis-klasi, SIA-in pad kreće se oko 12 posto, mnogo ‘prvoklasnih’ putnika koristi zarađene milje kako bi putovalo višom klasom. Razvojem komfora i standarda poslovna i prva avionska klasa podrazumijevaju nove komunikacijske kanale unutar zrakoplova, jednostavnije online čekiranje, individualne poruke putnika putem mobilnih uređaja i specijalne usluge za stalne putnike. U SIA-i tvrde da se promet u biznis-klasi sljedećih mjeseci čini obećavajućim, no za prihode se ne može tvrditi isto, s obzirom na to da se putem mreže moraju izdavati razne povoljnije ponude.

U ovom raspletu priče indikativno je da su upravo Vitković i Pucar jedini članovi Uprave Podravke koji su ujedno članovi HSS-a, što, gledano kroz politički omjer snaga, navodi na zaključak da se konci možda vuku na relaciji Jadranka Kosor – Josip Friščić. Naime, Friščić je još u vrijeme izbora upozoravao na Podravine ‘crne fondove na Malti’ te navodno prijetio da će razotkriti aferu ‘Spice’. Nakon koalicije s HDZ-om i raspodjele fotelja, pa tako i u Podravci, više ništa nije spominjao. No sada bi se mogao obračunati s potpredsjednikom Vlade Damirom Polančecom, navodnim ‘mastermindom’ projekta preuzimanja Podravke, s kojim nikad nije bio u najboljim odnosima. U Koprivnici mjesecima nisu zajedno viđeni na ikakvu javnom događaju, baš kao što je teško zajedno vidjeti Vitkovića i Šestaka. Slabljene Polančeca pak u ovom trenutku Kosor ne bi teško palo, a dobila bi mnogo jaču potporu važnoga koaličkog partnera.

U daljnjem raspletu događaja u najkraćem će se roku vjerojatno sazvati izvanredna sjednica NO-a Podravke i imenovati nova Uprava. Ljubo Jurčić, novi predsjednik Nadzornog odbora Podravke, koji još nije službeno potvrđen na tu dužnost, nije želio komentirati zbivanja. Međutim, on ne može biti službeno imenovan za predsjednika NO-a dok Sabor tvrtku ne uvrsti među one od posebnoga državnog interesa. Neslužbeno doznajemo da je procedura za to pokrenuta, no da se ta prilika željela iskoristiti za još neke promjene na popisu takvih tvrtki, pa se sve oduljilo.

Inače, tajni plan preuzimanja kontrolnog paketa u Podravci počeo je kupnjom nešto više od 10 posto tvrtkinih dionica od strane Fima Amija, tvrtke registrirane na Malti. Fimin paket dionica po tadašnjim je cijenama vrijedio oko 250 milijuna kuna. Nakon tog prvog koraka trebao je uslijediti i drugi – kupnja još 15 posto dionica preko burze i stjecanje 25-postotnog udjela. Nakon toga uslijedila bi kupnja udjela u vlasništvu države, a treći bi korak bio kupnja dodatnih 20-ak posto od četiri mirovinska fonda.

Vjerujem da su uhićenja proizašla iz pritiska međunarodne i domaće javnosti da se neke stvari promijene. A uhićenici su jednostavno bili lakše žrtve – rekao je predsjednik HNS-a Radimir Čačić.