American Express – drugo ime za evergreen

Ciklusa planiraju oformiti poseban odjel, a kasnije i tvrtku kćer za vođenje investicija, za što je Nadzorni odbor već dao zeleno svjetlo. Zahvaljujući sporazumu o skladištenju obveznih državnih zaliha nafte i naftnih derivata s HANDA-om, oko 750 tisuća prostornih metara novih kapaciteta sigurno će biti popunjeno (600 tisuća za sirovu naftu i od 130 do 150 tisuća za derivate). Preostali dio novih kapaciteta namijenjen je komercijalnom skladištenju. Markov smatra da bi susjedne zemlje, primjerice Slovačka, Mađarska i Slovenija, uz povoljne uvjete mogle skladištiti svoju naftu u Janafovim skladištima.

• Nafta je neupotrebljiva ako je držite daleko od naftovoda. Vjerujem da će u skladištenju nafte u Hrvatskoj te zemlje pronaći svoj strateški interes. Doduše, s obzirom da nismo u EU, trebamo s tim zemljama potpisati bilateralne ugovore – pojasnio je Markov, koji također vjeruje da će se ulaskom ruskih kompanija u naftne industrije Bosne i Hercegovine i Srbije te povećanjem kapaciteta tamošnjih rafinerija povećati potreba za Janafovim uslugama transporta i skladištenja.

• Pred zaključenjem smo dugogodišnjih ugovora s rafinerijom u Bosanskom Brodu i NIS-om. Također pregovaramo s Molom, budući da ugovor s Inom istječe 2010. godine, a ovih dana potpisujemo i ugovore s OMV-om, Lukoilom i Petrolom – rekao je Markov.

Izgradnjom skladišnih kapaciteta, ali i reverzibilnog transporta nafte, što bi trebalo biti gotovo do sredine 2010. godine, nastavlja Markov, stvorit će se preduvjeti za formiranje Adriatic spot naftnog tržišta (trgovanje naftom u realnom vremenu i realnim količinama), na čemu Janaf također u budućnosti planira zarađivati.

• Janaf je zacrtao i razvoj tržišta derivata. Do 2014. godine planiramo sagraditi i kapacitete za derivate. Kostur te infrastrukture trebao bi biti u MORH-ovim objektima Brižine kod Splita, Gaženici kod Zadra te u skladištu na Žitnjaku koje smo nedavno kupili – objasnio je Markov.

Mišljenja o ulasku Janafa u spot naftno tržište pomalo su podijeljena. Profesor Igor Dekanić s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta kaže da je bez analize teško donositi presudu, ali da se na tome generalno gledano može zarađivati.

• Oscilacije na tržištu nafte i generalna tendencija rasta cijena nafte zbog svjetskoga ekonomskog oporavka dopuštaju mogućnost da onaj tko ima skladišne kapacitete na tome može dobro zarađiti – rekao je Dekanić.

S druge strane, Davor Štern izrazio je skepsu, objasnivši da se trgovinom naftom ne bi trebale baviti transportno-skladišne kompanije i da je ona visokošpekulantski i zahtjevan posao na kojem se može mnogo izgubiti.

Osim spot tržišta i novih skladišnih kapaciteta, Janaf ima još dosta planova za budućnost. Integriranje u druge naftovode, ulaganje u alternativne izvore energije, s obzirom da je Janaf veliki potrošač struje, ulazak u višu kotaciju na Zagrebačkoj burzi tek su dio njih.

Tu su naravno i projekti Paneuropskog naftovoda i Družbe Adrije, o kojima se godinama govor, ali dalje od planova nije se mnogo napravilo. Aktivnosti Janafa na PEOP-u zasad su zamrznute, a za Družbu Adriju se radi nova analiza isplativosti, koja bi trebala biti gotova do kraja godine.

Taj se projekt trenutačno čini izgledniji od PEOP-a, s obzirom da je za njega potrebna manja investicija, a na njemu bi Janaf sigurno više profitirao nego na PEOP-u. No, pitanje balastnih voda i ekoloških udruga i dalje visi u zraku.

Ukupno gledano, trenutačno poslovanje Janafa ulijeva optimizam.

• Tendencije da se razmatra potpisivanje dugoročnih ugovora o skladištenju nafte i derivate vidimo kao pozitivne zbog popunjavanja postojećih, kao i planiranih kapaciteta. Investicijski ciklus, uvažavajući tarifni sustav, utjecat će na poslovanje i prihode poduzeća. Modernizacija i proširenje cjevovoda omogućit će dvo-smjeran tijek nafte te povećane transportne i skladišne kapacitete, što bi trebalo dati veću fleksibilnost klijentima, a s druge strane bi se veće investicije i imovina trebale odraziti i na višim tarifama.

Visoki standardi transporta nafte predstavljaju preduvjet za priključenje sustavu europske opskrbe naftom, što bi bilo daljnji poticaj za poslovanje. Također, kao pozitivnu vidimo najavu da se razmišlja o pomicanju Janafa u višu kotaciju na Zagrebačkoj burzi, što bi bio korak naprijed u transparentnosti i atraktivnosti dionice – smatra Davor Špoljar iz Erste vrijednosnih papira.

Kompanija je nisko zadužena (sljedeće godine otplatit će sve kredite), a nedavna dokapitalizacija omogućava da se tvrtka i dalje uvelike financira iz vlastitih sredstava. Jedina tamna točka pomalo je netransparentna kupnja Diokijevog skladišta, budući da nije objavljeno koliko je stajala.

Pojedini analitičari navode da je riječ o zastarjelom skladištu te da ga zbog blizine Siska nije bilo nužno kupovati, ali u Janafu objašnjavaju da im je bilo potrebno skladište za derivate, da se u Zagrebu nalaze najveći potrošači i da je to jedino skladište koje je povezano sa željeznicom.

U svakom slučaju, uzme li se u obzir činjenica da je Janaf jedina energetska kompanija u Hrvatskoj koja trenutačno ulazi u nove velike investicije, zaslužuje da se o njemu govori pozitivno. Naravno, ako se ostvare svi najavljeni planovi o gradnji, ali i popunjavanju skladišnih kapaciteta.

Prvo polugodište 2009. 234,9 milijuna kuna poslovnih prihoda ostvario je Janaf u prvoj polovini godine, što je rast od 52,3 posto. 59,3 posto veći su prihodi od transporta nafte u prvoj polovini godine u odnosu na isto lanjsko razdoblje. 74,5 milijuna kuna u prvom polugodištu bili su prihodi od skladištenja nafte i naftnih derivata. 6 puta povećala se neto dobit u prvoj polovini ove godine, na 58,7 milijuna kuna. 3,4 koeficijent je trenutačne likvidnosti. 0,08 koeficijent je zaduženosti, što pokazuje da je tvrtka vrlo malo zadužena. 24,1 posto bila je neto profitna marža u prvoj polovini godine, a 5,8 posto u istom lanjskom razdoblju. 1,36 milijuna prostornih metara novih skladišta za sirovu naftu i 230 tisuća prostornih metara skladišta za naftne derivate planira Janaf sagraditi do 2014. 58 posto prihoda Janafa dolazi od Naftne industrije Srbije i Rafinerije u Bosanskom Brodu.