Home / Poslovna scena / Veliki kapaciteti za prihvat izravnih ulaganja

Veliki kapaciteti za prihvat izravnih ulaganja

Manje poznata poduzetnička zona u Slavoniji, ali s velikim kapacitetom za prihvat izravnih ulaganja svakako je i industrijska zona Janjevci u Donjem Miholjcu. Kako kaže Valet Poslon, direktor Miholjevačkoga poduzetničkog centra, mnogi ne znaju ni gdje je Donji Miholjac, a kamoli za sve prednosti koje im se nude u tamnoj industrijskoj zoni. Jedna od većih svakako je i neposredna blizina mađarske granice (odnosno granice Europske unije) i mogućnost da se uz postojeću hrvatsku infrastrukturu tvrtke iz zone oslanjaju i na tamošnju infrastrukturu, kao što je zračna luka u Pecsu.

Izvanredni geo-prometni položaj zone olakšava pristup tržištima Europske unije, a zona nudi i velike prirodne potencijale, kao što su poljoprivredne i šumske površine te ima veliku ponudu radne snage. Osim toga zona nudi mogućnost alternativnih lokacija jer se u krugu deset kilometara nalaze još dvije zone, kao i stvaranja većih parcela. Jasno razrađena strategija razvoja zone s osposobljenim službama za pružanje svih konzultantskih usluga potencijalnim ulagačima također će privući mnoge ulagače, ali tu pluševo koje zona bilježi ne prestaju. Naime, vrlo je velika prednost zone činjenica da nudi vrlo povoljne cijene zemljišta, niže od tri eura po četvornom metru. Naime, lokalna zajednica odlučila je poticati građenje uvjetovanjem cijene zemljišta. Tako ulagači koji objekt grade do 16 mjeseci zemljište mogu dobiti po cijeni od tek eura po kvadratnom metru, oni koji planiraju gradnju do dvije godine za dva eura, a oni koji planiraju gradnju do 36 mjeseci tri eura.

  • Mislim da su institut prava građenja odlično prihvatili i domaći i strani investitori i zahvaljujući njemu oni koji nisu gradili vratili su gradu zemljište bez sudskih sporova, koji bi sigurno nastali u suprotnom slučaju – objašnjava Poslon.

Industrijska zona Janjevci proteže se na čak 126 hektara, od čega je 41 hektar slobodan za prodaju. Trenutačno objekte tamo gradi 28 poduzetnika, a prostora još ima. – Dvije su faze gotove, a treća je u tijeku. Odlučili smo se za razvoj po zonama jer nismo mogli uložiti toliko količinu sredstava odjednom, a ni predvidjeti kakve bi sve mogle biti potrebe poduzetnika – objašnjava Poslon dodajući da ne bi bilo pametno dovršavati planove dok se ne konzultira s investitorima i utvrđuje njihove stvarne potrebe. U zoni Janjevci posebno su ponosni na činjenicu da je zona potvrdila svoje osnovno opredjeljenje da bude proizvodna, unatoč tome što je bilo trgovačkih centara zainteresiranih za ulazak u njen prostor. Tako su djelatnosti ulagača u zoni prije svega iz industrije, kako prehrambene, tako i drvo- i metalopreduživačke. U zoni je osnovan i poduzetnički inkubator, 2003. godine, koji danas zapošljava 73 zaposlenika i okuplja devet tvrtki.

  • Jeste li u pripremi festivala imali problema zbog globalne recesije i koliki vam je budžet? – Unatoč recesiji i nešto manjem budžetu od lanjskoga uspjeli smo zatvoriti konstrukciju i sastaviti čak bogatiji i raznovrsniji program. Budžet nam je nešto više od dva milijuna kuna, od čega 50 posto pokriva Grad Zagreba te HAC, a ostalo sponzori.

  • Mogu li filmska produkcija i festivali biti održiv posao bez sredstava grada, županije ili države? – Film je skupa igračka i u našim se uvjetima samo od njega ne može preživjeti. Druga je stvar televizijska produkcija. Stoga se uz režiju i produkciju bavim i organizacijom festivala te marketingom i drugim poslovima vezanim uz film. Film i festivali ne mogu se održavati bez podrške svoje zajednice. U Europi se oni financiraju sredstvima ministarstava kulture i raznim filmskim fundacijama. Festival je kulturni proizvod i jak je onoliko koliko to njegova zajednica želi, a održiv je onoliko koliko je marketinški atraktiviran. Upravo u prepoznavanju ZZF-ova potencijala naš se glavni sponzor pokazao odličnim. Ipak, budžet pokriva ‘hladni pogon’, no naši se gosti ne žale.

  • Prije dvije godine ZZF je postao umjetnička organizacija pri Ministarstvu kulture RH. Zašto ste morali preregistrirati festival i koliko vam je problema stvorilo upozorenje iz Londona, iz tvrtke zadužene za zaštitu autorskih prava vezanih uz serijal o Jamesu Bondu, naime to da morate povući svoj logo uoči samog početka? – Preregistrirali smo se zbog naših zakonskih apsurda. Kroz trgovačko društvo ili produkciju kuću, primjerice, ne možete svojim filmskim gostima ili glumcima na filmskom setu platiti hotelski smještaj, već bi im to trebalo platiti putem autorskih honorara. S tim se problemom općenito suočavamo svi koji se bavimo filmskom produkcijom. A što se loga tiče, bila nam je čast da smo toliko važni da se za nas čuje do Londona. No, bili su ljubazni, nisu prijetili, pa smo s weba i tiskanih materijala uklonili sve što asociira na agenta 007.

  • Čak 70 posto sudionika prošlotjedne Liderove web ankete smatra da američki predsjednik Barack Obama nije zaslužio Nobelovu nagradu za mir. S tim se priznanjem slaže samo 20 posto ispitanika, dok deset posto anketiranih nije sigurno je li svojim dosadašnjim postupcima opravdava primitak takve časti.

    Iako je prošlo 20 dana od zaključenja natječaja za prodaju brodogradilišta, Mladen Šarić, vlasnik Adria-mara, nije dobio službeni odgovor od HFP-a. Javio se na natječaj s ugovorenim višegodišnjim poslovima gradnje vojne flote za Libiju i ponudom od 18,1 milijun kuna za kupnju splitskog Brodogradilišta specijalnih objekata, ali nije prihvatio uvjete o restrukturiranju i podmirenju velikih dugova. Iako je još i prije zaključenja natječaja bilo rečeno da će se ići u drugi krug, Šarić tvrdi da je u nedostatku službenih informacija doveden u nezahvalan položaj.

    • Ako se o našoj ponudi jedini, i to u svom stilu i što zna za čiji interes, vrlo negativno u medijima izjasni sindikalni povjerenik Ozren Matijašević, a od Povjerenstva HFP-a koje treba ocjenjivati ponude ni glasa, sve je jasno. Niti me tko pozvao na dodatne razgovore niti mi je javljeno da se natječaj poništava. Vlada i HFP takvim su natječajem obmanuli i EU – kaže Šarić, koji je 13. listopada poslao pismo Jadranki Kosor u kojem je upozoravao na niz nelogičnosti u uvjetima natječaja i posljedice koje iz toga mogu proizaći.

    • Uz 18 milijuna kuna HFP ‘uvaljuje’ i 200 milijuna kuna duga i traži da se obvežem kako ću u pet godina 80 milijuna kuna uložiti u restrukturiranje. Tko može u takvoj niskoakumulativnoj proizvodnji tražiti od mene da potpišem takvu obvezu, samo pokazuje ili duboko neznanje ili prikrivene namjere – rekao je Šarić.