Profitabilnost zaostaje za prihodima

Prošlotjedna vijest da su predstavnici američkog Blackstonea, inače ‘asset-management’ grupe, boravili u Zagrebu i razgovarali s predstavnicima Agrokora, ukazuje da velike igrače zanima investiranje u regiju Jugoistočne Europe. Pa, iako su procjene o 100 milijardi dolara raspoloživih investicija od strane te grupe itekako prenapuhane, jasno je da Blackstone vidi prostora za realizaciju profitabilnih investicija u regiji.

Gledajući politički kontekst tih ulaganja, Hrvatska je na pragu Europske unije, a Srbija, Crna Gora i Makedonija zanimljiva su tržišta koja odlikuje još prilično visoka razina nepotizma i korupcije, no s druge strane riječ je o relativno stabilnim mladim demokracijama koje bi mogle biti atraktivni prostor za buduće profitabilne investicije. Također, Blackstone posluje prema načelu financijske poluge, što znači da ta kompanija glavninu svojih investicija financira dugom, odnosno manjim dijelom vlastitim sredstvima, a većim kreditima. Činjenica da Blackstone, poput KKR-a ili CVC-a već dulje motri prigode u regiji, ukazuje i na najmanje dvije bitne činjenice. Prva je očitata, a ta je da je globalni gospodarski oporavak već uzeo maha i da su cijene investicija i dalje prihvatljive, a druga je da je kapital dovoljno jeftin i neke banke odnosno financijske institucije spremne su kompanijama poput Blackstonea pozajmiti novac pod povoljnim uvjetima, što sugerira da je razina rizika (za regiju) i dalje u padu.

Zapravo, Blackstoneu se svakako isplati investirati u regiju, a s obzirom na to da on sredstva za preuzimanje kompanija pozajmljuje na razvijenim financijskim tržištima, pod bitno povoljnijim uvjetima nego domaći i regionalni kompanije na lokalnim. No, nužan uvjet za uspješnost bilo je takve investicije i ostvarenje zadovoljavajuće stope povrata jest da regija nastavi gospodarski napredovati i da menadžment koji vodi kompaniju ostvari napredne rezultate, a upravo je Blackstone po tome poznat.

Jedan od većih prošlotjednih gubitnika na inače skromnom prometu bila je dionica Plive koja je na vrijednosti izgubila šest posto nakon što su manjinski dioničari, koji imaju pravo na 1,7 posto od ukupnog broja glasova, povukli tužbu vezanu uz cijenu dionice u postupku squeeze-outa od 600 kuna po dionici. Zasad nije poznato koje su okolnosti nagnale manjinske dioničare na takav potez. Inače, najveća je hrvatska farmaceutska kompanija u prvih šest mjeseci ove godine ostvarila je 2,6 milijardi kuna prihoda, što je 12 posto više u odnosu na prihode od 2,3 milijarde kuna u istom razdoblju 2008. godine.

U prošlome je tjednu dionički indeks Zagrebačke burze Crobex ponovno nastavio rasti. Naime, njegova je vrijednost porasla 3,88 posto, odnosno sa 2,197,45 na 2,282,79 bodova. Nešto slabiji rast zabilježio je Crobex 10, čija je vrijednost porasla 2,91 posto odnosno sa 1,161,96 na 1,195,76 bodova. U isto je vrijeme obveznički indeks Crobis ponovno zabilježio relativno snažan oporavak. Naime, njegova je vrijednost u prošlome tjednu porasla 1,41 posto, odnosno sa 88,94 na konačnih 90,19 bodova.

Unatoč krizi u gospodarstvu, Grupa Dalekovod je i u tekucoj godini nastavila poslovati uspješno, ostvarivši pritom i rekordne poslovne prihode. Naime, konsolidirani su prihodi grupe u prvome ovogodišnjem polugodištu iznosili gotovo 1,2 milijarde kuna, što je bilo čak 44,4 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Pritom su i poslovni rashodi zabilježili snažan rast (+50,1 posto), a u tekućoj su godini iznosili nešto više od 1,18 milijardi kuna. Operativna dobit na razini grupe, ove je godine iznosila 16,4 milijuna kuna, dok je u isto vrijeme lani bila znatno viša, dosegnuvši iznos od 42,15 milijuna kuna. Zahvaljujući nešto boljem ovogodišnjem rezultatu na financijskim transakcijama grupe, ostvarena je polugodišnja neto dobit od 22,19 milijun kuna, što je bio 10,3 posto bolji rezultat nego lani.

Gledajući rezultate matice, Dalekovoda d.d., ostvareni polugodišnji poslovni rezultati u nekim su segmentima bili relativno čak i bolji od rezultata grupe. Naime, poslovni su se nekonsolidirani prihodi Dalekovoda u prvoj polovini ove godine, u odnosu na lanjske, povećali 45 posto, na 1,18 milijardi kuna, dok su poslovni rashodi rasli prema stopi od 50,38 posto, a iznosili su nešto manje od 1,17 milijardi kuna. Osobito je dobar bio drugi ovogodišnji kvartal, a s obzirom na to da su se poslovni prihodi matice u odnosu na prošlogodišnje povećali čak 60,2 posto, ove su godine iznosili 722,35 milijuna kuna. Kao i na razini grupe, ovogodišnji je gubitak na financijskim transakcijama matice smanjen, što se povoljno odrazilo i na šestomjesečnu neto dobit Dalekovoda, koja je porasla 23,3 posto u odnosu na lanjsku, a iznosila je 22,88 milijuna kuna.

U Dalekovodu ističu da je ostvarena profitabilnost kompanije ispod očekivanja te da se u prvih pola godine kretala na razini od svega 23 posto očekivanih polugodišnjih rezultata. No, u Dalekovodu u narednom razdoblju očekuju dostizanje planiranih rezultata u gotovo svim elementima poslovanja, kao i punu zaposlenost kapaciteta. Tome u prilog govore i novi poslovni vezani uz gradnju plinovoda kroz Liku i Dalmaciju, vrijedni gotovo 60 milijuna kuna, kao i nedavno dobiveni posao na energetskoj infrastrukturi u BiH, koji financira Europska investicijska banka (EIB).