Poreznici tvrde da su oporezive samo kamate koje fizička osoba ostvaruje kao oblik dohotka. Zato se novi krizni namet ne odnosi na kamate na štednju u bankama, stambenim štedionicama i drugim štednim institucijama.
Krizni porez ide dalje. Uz priličnu zbrku. Naime, Porezna je uprava potiho donijela Zakon o posebnom porezu na primitke od samostalne djelatnosti i ostale primitke iz kojeg je prosječnom građaninu potpuno nejasno na koje će se primitke plaćati krizni porez, tko je obveznik poreza i što je porezna osnovica. Na prvi pogled iz nedorečenog teksta Zakona lako se moglo zaključiti da je Porezna uprava, nastojeći popuniti prazan proračun, odlučila krenuti tragom prijedloga Ljube Jurčića i oporezivati kamate na štednju – prijedlog zbog kojeg je SDP izgubio izbore! U Zakonu piše: ‘(…) pri čemu se porez plaća na primitke po osnovi kamata, izuzimanja imovine i korištenja usluga na teret dobiti tekućeg razdoblja i udjela u dobiti ostvarenih dodjelom ili opcijom kupnjom vlastitih dionica, a koji čine izvor oporezivog dohotka prema Zakonu o porezu na dohodak’. Dok je u dijelu koji se odnosi na opcije dionice jasno tko je porezni obveznik, kamate su unijele potpunu zbranjenost. Nepreciznost u samom nazivu ‘i ostale primitke’ možda bi se još mogla pripisati nespretnom nastojanju da naziv zakona bude što kraći, ali isti se sadržaj doslovce ponavlja i u odredbi članka 1. tog zakona. To što se i u prvoj odredbi ponavlja ‘svi ostali primici’ moglo se protumačiti tako da će se krizni porez obračunavati i naplaćivati i na sve ostale primitke, pa i na one koji nisu izričito spomenuti u samom tekstu toga nedorečenog propisa. Primjerice, i na ostale ‘primitke po osnovi kamata’ uključujući i kamate na depozite i štednju u bankama. Na prvi pogled nikog ne bi trebalo začuditi da mu poreznici upute zahtjev da plati krizni porez i na primitak na osnovi kamata i na kamate na depozit ili štedni ulog u banci.
Poreznog je upravi trebalo pet dana da objasni nedoumice, no prije toga smo odgovor na to koje se kamate oporezuju potražili kod Marije Zuber, savjetnice-urednice u časopisu Računovodstvo i financije. Ona kaže da je ključno objašnjenje na kraju rečenice: ‘(…) koji čine izvor oporezivog dohotka prema Zakonu o porezu na dohodak’. Prema tomu oporezive su samo kamate koje fizička osoba ostvaruje kao oblik dohotka, primjerice poduzetnik (fizička osoba) koji na plasman svojeg kapitala drugom poduzetniku zaračunava kamate. Takvih je, kaže, doista malo. Kamate na štednju u bankama, stambenim štedionicama i drugim štednim institucijama ne podliježu novom kriznom nametu, tvrdi Zuber. Jednako objašnjavaju i u Poreznoj upravi. No upitnih odredaba ima još. Člankom 13. toga nečitljivoga zakona propisuje se da se krizni porez obračunava i plaća na primitke ‘(…) koji su ostvareni, odnosno isplaćeni u razdoblju od dana stupanja na snagu ovog zakona do 28. veljače 2011.’ Prvo pitanje glasi: što je ostvareno, a što isplaćeno? Misle li poreznici da krizni porez treba obračunavati i na ono što je ostvareno (zarađeno), ali nije isplaćeno, ili samo na isplaćeno?
Zamjerka je i u tome što je u toj odredbi jasno propisano da obveza tog poreza počinje od 24. rujna 2009. i traje do 28. veljače 2011. Tehnologija obračuna poreza negacija je tog roka jer se temelji na godišnjem obračunu. To znači da će se uzeti cijela 2009., podijeljena s 12 mjeseci. I to je izravna negacija da će se taj porez obračunavati i naplaćivati samo za primitke ostvarene nakon 24. rujna 2009. No možda je najveći problem što sve te detalje ne bi trebali objašnjavati novinari, nego poreznici, koji se ni sami ne snalaze najbolje u vlastitim zakonima i propisima.
