-
Kakva je prema Innovationu budućnost poslovnih medija? – Uvjeran sam da su novine ovdje da ostanu jer nema medija u povijesti koji zamijenjen drugim. Međutim, medijske kompanije moraju promijeniti sadržaj. Novine su premium medij, zato, jednostavno, ne smiju više donositi samo vijesti nego i dodati vrijednost svakoj informaciji. Novinari i urednici publici moraju reći što je sljedeće, što je novo, zašto se nešto dogodilo, a ne samo obavijestiti ih da se dogodilo. Budu li se mediji držali tog savjeta, ljudi će kupovati novine. Ta je teza još točnija za poslovne novine. Čitatelji ih doživljavaju kao alat za dobrodošenje profesionalnih odluka, a najviše ih kupuju tvrtke. Zato moraju biti neovisne i po uzdan izvor informacija poslovnim ljudima. Drugim riječima, moraju biznisu pružiti informacije bez obzira na to što o tome misle oglašivači ili dioničari. Budu li pružale prvorazredan sadržaj, poslovne novine imat će briljantnu budućnost. Primjerice, FT i Economist zarađuju više nego prije usprkos krizi, i to zato što ne objavljaju jučerašnje vijesti u današnjem izdanju. Poslovne novine ne smiju objavljivati zaključne cijene dionica na burzi od dana prije – te podatke moraju iskoristiti na drukčiji način.
-
Kakva je situacija na hrvatskom tržištu? – Jedna smjernica Innovation Media Consulting kaže: ‘Primarna je etička dužnost svake medijske kompanije stvaranje profita jer bez profita nema neovisnosti, bez neovisnosti nema kredibilnosti, bez kredibilnosti nema publike, a bez publike nema oglašivača.’ Medijsko poslovanje ovisi o jednom od oblika jednadžbe u kojoj su faktori publika i oglašivači, no čini se da u Hrvatskoj malo tko zna postaviti jednadžbu. Problem je što se stvaraju profita pristupa kao svetoj kapitalističkoj dužnosti, a ne etičkoj.
-
Koliko se medijske kuće dobro nose s promjenama? – Svi mediji, i u Hrvatskoj i u svijetu, lutaju i traže se. Hrvatski bi se mediji trebali manje brinuti o svojoj multimedijskoj, a više o omniprezentnosti – dosezanju publike sadržajem koji ona želi na mjestu i kanalu koje ta publika upotrebljava. Kad je o integriranju različitih platformi riječ, mora se znati da se iz monomedijske baze kao što su dnevne novine ne može razviti multimedijska operacija. Jedini je multimedijski medij internet – baza reorganizacije mora biti internetocentrična i usredotočena na publiku.
-
Kako u kontekstu razvoja hrvatskih medija vidite edukaciju budućih novinara? – Medijske organizacije moraju se pozabaviti novim poslovnim modelima i reorganizacijom redakcije i menadžmenta utemeljenom na suvremeno postavljenim menadžerskim funkcijama, posebno kad je riječ o strateškom planiranju i vođenju. Sadržaj se mora redefinirati, brendovi se pak moraju jasno definirati, mora se ulagati u razvoj zaposlenika. McLuhan je tvrdio da je medij poruka, ali danas se čini da poruke postaju medij same za sebe. Suvremena praksa zahtijeva novinare koji znaju kvalitetno sastaviti poruku, ali i vladati bilo kojim medijem kojim je prenose. Zato u VNŠ-u obrazovanje temeljimo na pet načela: praktičnom radu, razvoju multimedijskog znanja i vještina, vraćanju osnovama, razvoju poduzetničkih kompetencija i važnosti cjeloživotnog učenja i specijalizacije.
-
Što je s utjecajem novih tehnologija na razvoj novina? – Medijske kuće moraju osloboditi vijesti, odnosno informacije, kroza sve kanale. Koji će kanal za određenu vijest odabrati, ovisi o preferencijama publike. Moraju istražiti kako se njihovi čitatelji koriste medijima i zatim se usredotočiti na potrebe svoje publike: što, kada i kako to želi. Budućnosti bez interneta sigurno nema jer za uspjeh su nužne integrirane kompanije koje raznim platformama publici daju ono što joj treba. Novine ne mogu opstati bez interneta, ali pogrješno je reproducirati model novina na internetu. To su različiti mediji i različiti jezici.
Novine su premium medij
Koje informacije danas očekuje publika? – Prosječni poslovni čovjek ujutro se probudi, uključi radio i čuje vijesti, putuje na posao i čita novine, nekoliko puta na dan tijekom radnog vremena na internetu provjerava novosti, navečer kod kuće gleda vijesti na televiziji, a čita i vikendom. Ide li se na koncept dnevnih novina, one moraju biti drukčije osmišljene od ponedjeljka do srijede i od petka do nedjelje. Najnovije vijesti svaki su trenutak dostupne na internetu, zato novine moraju ponuditi nešto više i drukčije.
Takav koncept i redakcijama postavlja velik izazov u smislu znanja i vještina. – Mnogo je načina, uz edukaciju, za razvoj sposobnosti. Ne vjerujem u multimedijskog novinara koji fotografira, piše, snima videopriloge itd. Naravno, novinar mora razumjeti ključne stvari svakog medija. Uz edukaciju vrlo je važno iskustvo, upućenost u nove trendove te svojevrsna zaraženost informacijama. Stvari se brzo mijenjaju, zato neprestano treba ažurirati informacije do kojih se dolazi putem interneta ili blogova. Novinari ujedno moraju biti analitičari i govoriti o onome što će se dogoditi, a ne o onome što je bilo.
Što mislite o uključivanju publike u pronalaženje vijesti? – Publika je izvor vijesti, zato medijske kuće s njome moraju neprestano biti u kontaktu. Jedan su od načina i društvene mreže. Ne može se napraviti respektabilan i vjerodostojan medij ne uzme li se publika u obzir i ne temeljite li se na njoj kao na izvoru informacija. No ona je izvor informacija koje zatim treba istražiti, analizirati, urediti. Najveći je konkurent u stvaranju novina vrijeme. Publika svoje vrijeme jako cijeni i ne može si dopustiti da se njime razbacuje. Treba joj ponuditi lakše vijesti, pri čemu ne mislim na jednostavnost, nego na način prezentiranja, dakle valja uključiti grafikone, fotografije, stavit vijesti u kontekst. Lagano, ali hranjivo.
Što je danas najveći problem medija? – Suočeni smo sa svijetom koji se brzo mijenja. Glavni je problem postići da medijske kompanije shvate da i one moraju mijenjati način rada upravo zbog stalnih promjena. Ljudi na drukčiji način konzumiraju vijesti, pa mediji moraju dobro poznati publiku da bi se prema njoj mogli ponašati na drukčiji, odgovarajući način. Nisam zabrinut za budućnost novina, nego za njihovu sadašnjost. Prije su novine bile monopolisti, no danas se s razvojem tehnologija situacija neprestano mijenja.
Treba li sadržaj na internetu naplaćivati? – Najveća je pogreška medijskih kompanija bilo razmišljanje da će oglašavanje pokriti troškove. Sada se suočavaju s publikom navikom na to da je sav sadržaj besplatan. Međutim, ako medij ima pravom sadržaj sadržaj, može ga i naplatiti. Najnovije vijesti mogu biti besplatne, ali premium sadržaj možete naplatiti. Publika će do danu vrijednost biti sprema platiti.
