Dubai rabi hrvatski recept za ulazak među najkonkurentnije države

Nacijalno vijeće za konkurentnost prisustvovalo je prošli tjedan u Washingtonu utemeljenju Globalnog vijeća za konkurentnost. Inicijativa za to okupljanje potekla je od Američkog vijeća za konkurentnost, čiji ga je čelnik nazvao povijesnim.

Uz hrvatske predstavnike inauguracijskom sastanku prisustvovali su lideri Vijeća za konkurentnost 18 zemalja – Irske, Dubaja, Japana, Turske, Rusije, Južne Koreje, Singapura, Egipta i dr. Hrvatska je tako postala ravnopravna partnerica u skupini najkonkurentnijih svjetskih zemalja koje moraju zajedno dati odgovor na pitanje kako podići životni standard građana i dugoročno osigurati blagostanje.

Dogovoreno je da će Globalno vijeće za konkurentnost sastajati svake godine u drugoj državi članici i preispitivati dogovoreni okvir za djelovanje. Hrvatsko vijeće ponudio je da se u bližoj budućnosti takav sastanak održi upravo u Hrvatskoj.

Najveća vrijednost novoosnovanog tijela u sinergijskom je učinku razmjene informacija, iskustva i najboljih primjera iz prakse na poticanju konkurentnosti među članicama. Tako će Globalno vijeće služiti kao forum za razmjenu politike, strategija i provedbenih planova za povećanje konkurentnosti. Prezentacije zemalja i diskusije pokazale su da se, kad je riječ konkurentnosti, izazovi i prilike među zemljama odveć ne razlikuju. Svima je prioritet obrazovanje koje žele podići na razinu na kojoj će biti ključan pokretač konkurentnosti. Tu su rečenicu izrekli upravo američki predstavnici koji žive u zemlji s jednim od najmoćnijih obrazovnih aparata na svijetu.

Uz to posebna se pozornost posvetila razgovorima o poticanju talenata i kontinuiranom ulaganju u ljudski kapital i ‘leadership’. Potonji problem već godinama u raznim anketama ističu i domaći gospodarstvenici. Drugi izazovi uključuju jačanje politike inovacija, istraživanja i razvoja te pojednostavnjenje regulatornih propisa koji koče razvoj gospodarstva. Regulatornu gljotinu kao ključan je mehanizam prepoznala Vlada Egipta, koja je zato provela opsežnu reformu. Tri osnovna cilja bila su joj suzbijanje korupcije, lakše privlačenje investicija te rješavanje neučinkovitosti državnog servisa. Regulatornu reformu provodi i Saudska Arabija, kojoj bi to trebalo pomoći da 2010. postigne cilj – skoči s 27. mjesta među 10 najkonkurentnijih zemalja u svijetu.

U neformalnim razgovorima predstavnici Ujedinjenih arapskih emirata priznali su nam da su za poticanje konkurentnosti iskoristili naš dokument ‘55 preporuka za povećanje konkurentnosti’. Na pitanje kako su došli do njega jednostavno su nam odgovorili – pretragom na Googleu hrvatska se stranica otvara prva. I Hrvatska, koja je 72. na svjetskoj ljestvici konkurentnosti, može ponešto naučiti od Saudske Arabije. Primjerice, ona svoje grada rangira prema konkurentnosti. Upravo se razgovora o preuzimanju metodologije za provođenje istraživanja o konkurentnosti hrvatskih gradova. Od drugih tema u fokusu su se našla i tema energetike, u kojoj se posebno istaknula Amerika, koja vjeruje da ima priliku predvoditi novi oblik industrijske revolucije – zelenu revoluciju.

Posebno pitanje bilo je i različito rangiranje konkurentnosti, koje u posljednje vrijeme pokazuje određenu manjkavost. Naime, riječ je o tome da bruto domaći proizvod ne reprezentira primjereno i različite aspekte kvalitete života, primjerice zdravlja, obrazovanja, zadovoljstva poslom, kvalitete socijalnih usluga i javnih dobara, socijalne odnose i slično. Sve to zajedno utječe na životni standard građana i prosperitet zemlje. Zbog toga će se u dogledno vrijeme i te ljestvice morati unaprijediti, u čemu će svaka zemlja članica dati svoj doprinos.

Zaključno, iako se sve članice novoosnovanog tijela međusobno natječu u konkurentnosti na međunarodnom tržištu, ta je inicijativa otvorila vrata jačanju naših partnerskih odnosa. I ne samo to: susret i razgovori s ljudima koji su se okupili potvrdio je da dijelimo vrlo slične, pa čak i iste, izazove i prilike. I dalje – očito je da povezivanje i kombiniranje ključnih snaga i lidera u zemlji – gospodarstvenika, sindikata i stručnjaka iz znanosti i obrazovanja, čine vijeća za konkurentnost širom svijeta snažnom kreativnom snagom nacije. Zajedništvo, suradnja, konstruktivan dijalog strateške su poluge uspješnog i prosperitetnog vođenja zemlje danas i ubuduće.