Oporezivanje stipendija ne potiče tvrtke da se upuste u stipendiranje, a porezne bi propise trebalo učiniti poticajnijima. U Institutu za razvoj obrazovanja kažu da bi problem lako mogao riješiti ministar financija.
Više od šest tisuća studenata i srednjoškolaca i ove će godine napuniti Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu na petom Sajmu stipendija u potrazi za informacijama i, možda, stipendijom upravo za sebe. Ove će im godine 21. listopada informacije koje traže ponuditi dosad najviše institucija, čak 38 iz zemlje i svijeta. Institut za razvoj obrazovanja, koji je pokrenuo taj projekt i vodi ga, ove je godine prvi put uspostavio suradnju i s Agencijom za mobilnost i programe Europske unije i onom za visoko obrazovanje. Ipak, u svom promicanju stipendija kao izvrsnog načina povećanja dostupnosti visokog obrazovanja većem broju ljudi Institut za razvoj obrazovanja (IRO) nastoji upozoriti i na probleme koji postoje u tom segmentu. Među ostalim, to je i oporezivanje stipendija, koje nipošto ne potiče tvrtke da se upuste u avanturu stipendiranja.
- Da bi se broj tvrtki koje stipendiraju povećao, porezni propisi moraju biti poticajniji. Danas su proračunski iznosi namijenjeni stipendiranju neporezivi, a neporačunski su oporezivi – objašnjava izvršni direktor IRO-a Ninoslav Šćukanec dodajući da osim toga ima i drugih problema. Na primjer, porezni propisi izostavljaju stipendije za diplomski i doktorski studije u Hrvatskoj, ali i inozemstvu, pa za takve stipendije nema poreznih olakšica, nego su potpuno oporezive.
Taj je problem vrlo lako rješiv, tvrdi Šćukanec, gotovo jednim potezom. Ministar financija može tu stavku poreznog zakona promijeniti a da je ne mora poslati u saborsku proceduru. Naravno, i u IRO-u su svjesni da mora biti određenog opreza kako se ne bi otvorio put financijskim malverzacijama pod krinkom stipendiranja.
- Predlažemo da se zaklade osnovane s temeljnom svrhom stipendiranja i koje javno raspisuju natječaje za stipendije izuzmu od oporezivanja – objašnjava Šćukanec dodajući da je nužno poboljšati zakonski okvir kako bi se povećalo ulaganje u stipendiranje iz svih sektora društva.
Sajam stipendija bit će tako, među ostalim, i mjesto rasprave, a ne samo predstavljanja dostupnih stipendija. Uz to ove godine donosi još dvije velike novosti: prvi Sajam studentskih kredita i pokretanje online sajma stipendija. Ideja prvog Sajma studentskih kredita jednostavna je: predstaviti posjetiteljima uvjete i ponudu studentskih kredita kao još jedan način financiranja studiranja, bilo u zemlji bilo u inozemstvu. Koliko je taj način financiranja u Hrvatskoj zapotavljen, najbolje ilustrira podatak da su se za sudjelovanje na sajmu javile samo tri banke, što pokazuje da im taj biznis, jednostavno, još nije zanimljiv. Za razvoj visokog obrazovanja bit će, ipak, važno da se taj segment uskoro još razvije jer trend povećanja cijena školarina jasno daje do znanja da su unatoč krasnim namjerama studenata koji se bore za besplatno obrazovanje dani jeftinog studiranja vjerojatno prošlost.
Osim toga čak i studenti koji dobiju stipendije katkad imaju potrebu za dodatnim izvorom prihoda ako im te stipendije nisu dovoljne za zadovoljenje svih njihovih potreba. Dobra to pokazuje primjer dodiplomca Damira Firšta, koji se prije nekoliko mjeseci vratio iz Tokija gdje je proveo godinu dana studirajući japonskom na Sveučilištu Chuo. Student Filozofskog fakulteta u Zagrebu otišao je naime onamo na jedan semestar.