Gospodarska kriza otvorila je nove aspekte poslovanja, pa se domaća drvna industrija, među ostalim, orijentira na više manjih kupaca, povećanje kvalitete proizvoda, usluga i učinkovitosti zaposlenika te priprema mjere racionalizacije.
Negativan utjecaj međunarodne financijske krize i svjetske ekonomske recesije na hrvatske gospodarske grane prerade drva i proizvodnje namještaja neizbježan je. Financijska se kriza reflektira u suzdržanosti kreditnog tržišta, poglavito kad je riječ o izvoznim programima, a ekonomska kriza u smanjenju potražnje uglavnom svih vrsta proizvoda na većini međunarodnih tržišta i u otežanu plasmanu proizvoda na nova tržišta. Navedene okolnosti utječu na smanjenje i nepopunjenost proizvodnih kapaciteta i pitanje pune zaposlenosti postaje aktualan problem.
Uz to danas su komercijalni uvjeti poslovanja otežani. Promatra li se tržište bukovih finalnih proizvoda i poluproizvoda, od prošle godine stanje se pogoršalo i došlo do razine na kojoj nije moguće nastaviti proizvodnju, odnosno nije isplativo dalje prerađivati predmetne sortimente jer u sadašnjim uvjetima poslovanja sirovina čini do 54 posto njezinih troškova.
Zbog neprekidnih promjena tržišnih uvjeta i smanjenja potražnje i cijena proizvoda pada do 30 posto. Graditeljstvo, inače veliki potrošač predmetnih proizvoda, stagnira i na domaćem i na međunarodnom tržištu. Na tržištu sortimenata jele i smreke situacija je slična, odnosno pad aktivnosti u graditeljstvu utječe na smanjenje potražnje. Treba spomenuti da u sadašnjim nepovoljnim tržišnim uvjetima osjećamo posebno velik pritisak proizvoda iz Slovenije i Austrije. Glavnina problematike poslovanja u hrvatskoj drvnoj industriji odnosi se na veću međunarodnu konkurenciju, otežanu naplatu potraživanja i podmirenje vlastitih dobavljača, uključujući Hrvatske šume d.o.o. (dospjeli je dug 370-ak milijuna kuna). Proizvođači namještaja s pretežnom orijentacijom na domaći tržište upozoravaju na veću konkurenciju stranih lanaca trgovina namještajem koji privlače kupce velikim popustima. U toj stalnoj borbi pokušavaju zadržati stalne kupce kvalitetom vlastitih proizvoda. Izvoznici pak ubrzano ulažu u razvoj traženijih modela proizvoda i strukturu proizvodnje disperziraju na više tipova proizvoda.
