Home / Informacije / Najnoviji statistički podaci ne nagovještavaju skori kraj krize

Najnoviji statistički podaci ne nagovještavaju skori kraj krize

Da će gospodarski oporavak biti spor i neizvjestan, pokazali su najnoviji statistički podaci DZS-a i FIna za kolovoz. Pa, iako su posljedičce ovogodišnjeg proljetnog šoka uglavnom prevladane, a i dionice na burzi posljednjih tjedana bilježe kontinuiran rast, domaće gospodarstvo i dalje iskazuje negativne pokazatelje iz mjeseca u mjesec.

Tako je domaća industrijska proizvodnja u padu već jedanaest mjeseci zaredom te je u kolovozu ove godine bila 8,3 posto manja u odnosu na isti mjesec prethodne godine. Osim daljnje kontraktacije realnog sektora te nastavka rasta nelikvidnosti u gospodarstvu i najvažniji indikator gospodarskog uspoređivanja – zaposlenost, i dalje je u padu. Prema posljednjim podacima HZZ-a na kraju ovogodišnjeg kolovozba bilo je evidentirano 251.005 nezaposlenih osoba, što je u odnosu na srijem rast od gotovo 1 posto te za 14,4 posto više nego u kolovozu prošle godine. To je ujedno prvo povećanje broja nezaposlenih u kolovozu još od 2002. godine, što potvrđuje da su recesivna kretanja ove godine nadjačala inače povoljne trendove na tržištu rada tijekom ljetnih mjeseci. Problem je taj što se zbog ostalih nepovoljnih pokazatelja iz gospodarstva do kraja tekuće godine očekuje daljnji rast nezaposlenosti.

U tom smislu ni državni proračun za 2010. neće donijeti znatnije promjene u ekonomskoj politici. Vlada će i dalje, očito, nastaviti s primjenom vatrogasnih mjera od slučaja do slučaja, a od temeljite reforme javnog sektora i stimuliranja privatnog sektora se odustalo.

Sa stajališta burzovnih investitora, to zasigurno nisu dobre vijesti jer će se prema svemu sudeći kriza likvidnosti, kako u gospodarstvu tako i na burzi, protjerati duboko u 2010. godinu. Jačanje poticajnih mjera za povećanje izvoza i oštar rez u državnoj potrošnji nužni su preduvjeti za privlačenje stranih investicija koje bi Hrvatska bez obzira na skup i nečinjeni državni aparati te visoke nametne poslovanja ipak mogla privući. Tu se ponajprije misli na njezin povoljan geografski i zemljopisni položaj kao i nastavak procesa vezanih na skorulazak u EU.