cc Knowing others is wisdom, knowing yourself is enlightenment

ili slovačke registracije, u pravilu iz njega istražava mlađi bračni par, žena kuša vina ponuđena na kušanje, a muškarac već plaća unaprijed izabranu bocu po cijeni od tridesetak kuna.

Sljubljivanje vina i turizma na Pelješcu još nije poprimilo šire razmjere. Zasad je gradnja turističkih objekata daleko zaostala za sadnjom novih vinograda, što je za vinare i dobro i loše. Grožđe u vinogradima je u ovo kasnoljetno vrijeme sigurno od turista, tek se tu i tamo može vidjeti zaštitna ograda koja prijeći ulazak u vinograd, no najunosniji način plasmana vina, izravno turistima, vrlo je ograničen. Ni mogućnost da se noćne berbe, kakva je održana prošlog tjedna, pretvore u turističku atrakciju, još se nije razmatrala. Na nju se gleda isključivo kroz prizmu istraživanja novih mogućnosti u proizvodnji Dingača.

Na iznimno strmim obroncima položaja Dingač (ponegdje strmina prelazi i 70 stupnjeva, pa ondje u vinograde, šale se Pelješani, šalju samo stare ljude jer ‘njih nije šteta’) i u ovo doba godine dnevna temperatura nerijetko prelazi 35 stupnjeva Celzijevih. Branje grožđa po suncu i njegovu transportiranje do vinarije može grožđe zagrijati i na 45 stupnjeva. A kako je pravilo da se u jednom danu ubrana količina grožđa isti dan mora preraditi te masulj dobiven iz njega što prije spustiti na kontroliranu temperaturu nižu od 20 stupnjeva Celzijevih, stvara se temperaturni šok.

Enolozi su zaključili da bi bilo vrijedno izvidjeti kako će se vino Dingač ponašati ako se grožđe bere noću, kad su temperature niže, pa je i proces hlađenja na kontroliranu temperaturu, kada započinje fermentacija, kraći. Prva noćna berba održana je na temperaturi zraka od 22 stupnja Celzijeva, a prvo vino iz te berbe pažljivo će se promatrati.

Noćne berbe postoje u pojedinim vinogorjima Italije i Španjolske, ali enolozi Badela 1862 uzalud su surfali internetom i prelistavali stručne časopise ne bi li našli opis iskustava iz tih berbi. Zaintrigirani za tu priču, nije im preostalo drugo nego da sami potaknu takav eksperiment kakav si mogu dopustiti samo velike vinske kuće. Vino proizvedeno iz grožđa ubranog u noćnoj berbi, kaže Ivana Pandža, brend-menadžerica za vina u Badelu 1862, neće biti komercijalizirano. Pokaže li se da je to vino bolje od onoga koje će biti proizvedeno na tradicionalan način, to će u budućim godinama berbe usmjeriti u ranojutarnje ili predvečernje sate.

Položaji Dingač i Postup nalaze se na južnom dijelu poluotoka, gdje grožđe dobiva najviše od sunca: s neba, odbljeskom od mora i od kamena. No ne možete boraviti dva dana na Pelješcu a da s domaćinima ne popričate i o sjevernoj, odnosno sjeveroistočnoj strani poluotoka, onoj na kojoj se priprema gradnja mosta koji bi poluotok spojio s kopnom. Na južnoj je strani cijena četvornog metra zemljišta pogodnog za vinograde od 15 do 20 eura, pri čemu je teško naći zemljište na prodaju, dok je na sjevernoj strani cijena još uvijek mnogo niža s obzirom na to da je tlo pretežito kamenito. Na Pelješac je, međutim, već stigla drobilica kamenja koja kamenjar pretvara u plodno tlo, što uvelike opravdava svako ulaganje u zemljište. S mostom ili bez njega, u skorije vrijeme cijena će terena na Pelješcu samo rasti.

A što se mosta tiče, stanovnici Pelješca imaju nekoliko drugih prioriteta ispred njega (srednja škola, autocesta do Ploča…) koji bi im olakšali život, iako se i mostu vrlo vesele. Kako bi rekla konobarica iz hotela u Orebiću, ‘brže ćemo stići do Neuma u šoping’.

Kad se zasitio života i rada u Dubrovniku i Zagrebu, Petar Matković vratio se na obiteljsko imanje na Pelješac i između dvije jedine perspektive, turizma i vinogradarstva, izabrao potonje.

• Ako se želiš baviti turizmom, moraš odjednom uložiti mnogo novca, a u vinogradarstvu se može ići pomalo, pa se u deset godina stigne dosta toga napraviti – kaže Matković, čiji će vinograd na mikrolokaciji Drme na položaju Dingač ući u povijest kao prvi u Hrvatskoj u kojemu je obavljena noćna berba.

Nasad u kojem se prošlog petka bralo pod svjetlima reflektora star je tek pet godina, i to je treća berba, no teren na kojemu su trsovi zasađeni bio je vinograd od davnina, ali napušten je prije 50-ak godina. Matković ima vinograde na ukupno oko 3,5 hektara, od čega na položaju Dingač 1,2 hektara. Zadrugar je u PZ-u Dingač i zadovoljan je radom Zadruge i Vinarije, kao i otkupnom cijenom grožđa od 30 kuna po kilogramu.

• Dolazili su neki privatnici i nudili i više za grožđe, ali na kraju su malo platili, više su ostajali dužni, i nikad se više nisu pojavili – kaže Matković.