Velike sive oaze

Negativne posljedice sive ekonomije uključuju gubitak poreznih prihoda, produbljivanje proračunskog deficita, novo zaduživanje države, socijalno raslojavanje, kriminal, ugrožen pravni poredak, otežano funkcioniranje javnih institucija, poslovnu nedisciplinu, neracionalnu upotrebu resursa, povećanu konkurentnost nelegalnog sektora, nove centre moći i gubitak povjerenja u institucije i vlast.

Porez za izbjegavanje je PDV, kao i umanjivanje stavki dobiti zbog umanjenja porezne obveze. Ljudi sada kupuju bez PDV-a mnogo više nego prije jer traže gdje je jeftinije i povoljnije. Događa nam se da kupac dođe i kaže da je istu robu na drugom mjestu kupio za 20 posto nižu cijenu, što znači da netko ne plaća PDV, kaže Željko Ipša, vlasnik Termocommerca.

Djelatnosti s najvećim udjelima sive ekonomije tradicionalno su ugostiteljstvo, hoteli i restorani, trgovina, prerađivačka industrija te građevinarstvo i poslovanje nekretninama. Velike su oaze sive ekonomije i iznajmljivanje stanova, većina usluga poput poduka, čišćenja itd., a jedan od najukorijenjenijih oblika je prodaja domaćih prehrabrenih proizvoda.

U klaoničkoj se industriji siva ekonomija znatno povećala, naročito u južnoj Hrvatskoj. Najjednostavniji primjer je prijavljivanje samo polovice zaklanih životinja – kaže Ante Grlić Radman, prokurist i većinski vlasnik Agroproteinke. Predsjednik Ceha trgovine pri HOK-u Boris Vukelić smatra da je udio sive ekonomije u Hrvatskoj oko 30 posto, u trgovini još više, a u proizvodnji hrane i do 50 posto.

Očito je da svi koje rade legalnim putem ne mogu preživjeti, pa oni nelegalni zauzimaju veći prostor – kaže Vukelić, navodeći podatak da se u Hrvatskoj prije 20 godina prodavalo 300 tisuća tona kruha i peciva, a danas manje od 200 tisuća iako se prehrabrene navike nisu promijenile.

Činjenica je da je siva ekonomija prisutna u turizmu, ali uočljive su i pozitivne promjene jer je država organizirana u području kontrole. U hotelijerstvu je tako gotovo i nema – kaže Franco Palma, predsjednik Izvršnog odbora Hrvatske udruge hotelijera.

U 2007. godini porezni su inspektori naplatili 1,6 milijardi kuna prekršajnih kazni za nepodmirene obveze prema državi, što je bio porast od 37 posto, ali podataka za 2008. još nema.

Pozitivni učinci sive ekonomije uključuju razvoj tržišta u smislu ponude i potražnje, povećanu proizvodnju koja omogućava povećanje potražnje i potrošnje, kratkoročno povećanje zaposlenosti, povećanje izvora financiranja, jačanje poduzetništva, pozitivan utjecaj na institucionalne promjene, te blaže posljedice tranzicije i restrukturiranja gospodarstva (siva ekonomija kao ekonomski amortizer).

Jedan od najboljih opisa neslužbenoga gospodarstva je da je ono kao žirafa: teško ga je opisati, ali ga odmah raspoznate kad ga vidite – kaže Predrag Bejaković iz Instituta za javne financije, dodajući da razmjerno visoki udio sive ekonomije u Hrvatskoj ne treba iznenaditi jer je poznato da nismo društvo koje previše poštuje zakone, a i porezna kultura nije na zavidnoj razini.

Sivu ekonomiju nije lagano definirati jer obuhvaća raznovrsne pojave oblike od rada na crno, neprijavljenog rada, prijave na manju osnovicu za plaćanje doprinosa, poreznu evaziju i slično.

Približno dvije trećine obično se odnosi na proizvodnju robe ili usluga koja je sama po sebi legalna, ali pojedini, jedan ili više članova u proizvodnom lancu nastoji je sakriti od službenih tijela u želji da izbjegnu plaćanje poreza ili nekih drugih obveza. Uglavnom, riječ je o radu u ‘fušu’ i poslovnim aktivnostima koje se ne vode u službenim knjigama. Preostala trećina odnosi se na proizvodnju nelegalne robe (droga ili šverc) ili pružanje nelegalnih usluga (prostitucija) – kaže Bejaković.

Kad je riječ o radu na crno, procjenjuje se, kaže predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever, da oko 100 tisuća ljudi u Hrvatskoj radi na crno: – Država bi trebala strože kažnjavati sve koji zapošljavaju na crno i stvoriti uvjete da se od socijalne pomoći ili od naknada za nezaposlene može živjeti. No, velik dio sive ekonomije proizlazi od skupa države, pa je nužno smanjiti davke na državnoj i lokalnoj razini kako bi i poslodavcu bilo jeftinije – kaže Sever, dodajući da nema točnih procjena koliko državni proračun gubi zbog sive ekonomije, ali ranije se baratalo podatkom od osam do 11 milijardi kuna na godinu.

Kako bi zadržali istu razinu kupovne moći, porezni obveznici pribjegavaju raznim metodama izbjegavanja poreza. No, bavljenje radom na crno ne smatraju baš svi sasvim negativnom pojavom.