Mi golferi ne bojimo se krize, kriza se treba bojati nas

Česta je primjedba u poslovnom smislu da Facebook ima previše stvari i opcija pa je i oglašavanje na njemu manje isplativo od Twittera, koji ima jedan središnji koncept, prikladniji za prisutnost brendova. Drugo, Twitter u načelu nudi nove veze i poznanstva, za razliku od Facebooka koji prema osnovnom konceptu spaja postojeće prijatelje i poznanike. Primjera sklapanja novih poslova na Twitteru mnogo je, od dogovaranja kupnje kuće, preko dobrotvornih donacija do raznih prodaja i razmjena. TwitPay i Tipjoy servisi su za plaćanje koji sve više ugrožavaju eBay i ostale usluge specijalizirane za prodaju na internetu. Pa StockTwits, koji indeksira i organizira sve tweetove vezane uz dionice… Ukratko poslovna zajednica sve više doživljava Twitter kao ključnu poslovnu platformu, što ujedno znači i znatnije igralište za oglašivače, no to je tek djelomično točno jer, za razliku od poslovne zajednice, strategija oglašavanja ovisi o onome što se oglašava i kome, čime odluka o boljem od dvojice postaje teža.

Ima još razloga koji govore protiv Facebooka. Jedan se bloger tako žali na vrlo bitnu stvar s početka teksta – loše ciljanje oglasa koji se prikazuju na toj mreži i to argumentira nizom primjera oglasa koje prima, a koji bi se u marketinškom smislu teško mogli okarakterizirati kao dobro naciljani. Ovo je, pak, prije problem nedovoljno razrađene tehnologije koji je moguće relativno lako riješiti.

Postoji i snažna argumentacija u drugom smjeru koja ga preporuča onima koji si ne mogu priuštiti prisutnost na većem broju društvenih mreža. Facebook je neusporedivo najveća takva zajednica s procijenjenih 122 milijuna posjetioca na mjesec, naspram Twitterovih sto milijuna manje. Još gore po Twitter, veća je vjerojatnost jednokratnog posjeta, jer prema studiji Harvard Business Reviewa 90 posto poslih tweetova kreira tek 10 posto korisnika. Facebook je veći i stabilniji, a prosječni korisnik ima 200 prijatelja, što je svakako jedan od presudnih podataka za svakoga potencijalnog oglašivača.

Drugi argument zvuči jednako uvjerljivo – podaci poput broja posjeta, popularnosti stranice, frekventnost sudjelovanja posjetitelja u razgovorima, njihova mišljenja o materijalima koje na svoju stranicu korisnik stavlja, uz, jasno i one osnovne poput dobi, spola i mjesta stanovanja, koje Twitter gotovo i nema, uključeni su u Facebook stranice. Sama oglašivačka platforma zasad je daleko bolje razrađena. Facebook svakom potencijalnom oglašivaču nudi jednostavan način postavljanja svojih oglasa prema njegovim potrebama i preferencijama, odnosno prema visini naknade koju je voljan platiti.

Usprkos primjedbama nekih korisnika, sustav za ciljanje oglasa na Facebooku u konačnici ipak nudi osjetno veće mogućnosti za dopiranje do publike do koje će oglas teži doći. Na kraju, mogućnost integriranja web sajta u Facebook platformu, što se radi putem Facebook Connect alata, može poslužiti kao prevaga za mnoge. Iako je mišljenja koliko i obožavatelja jednih, odnosno drugih, etabliranost i snaga čine se presnažnim argumentima, no to ne znači da se stvari neće promijeniti, i to vrlo brzo. Twitter možda nudi više onima koji žele sklapati poslove, ali Facebook je u većini slučajeva bolji izbor za oglašavanje zbog navedenih argumenata. Idealna je varijanta, jasno, biti prisutan na oba.

Zanimljivo, ni on ni njegovi partneri nemaju golferski ‘background’, nego sva trojica dolaze iz svijeta informatike, programerstva i telekomunikacija. Ipak, tvrtka pokrenuta uobičajenja krize, koju neki opisuju najgorom od velike krize 20-ih godina, nije se suočila s osobitim problemima. Problema s likvidnošću, naravno, ima, ali poslovi nisu toliko veliki da bi sa sobom vukli i velike probleme. Naime, manji je dio projekata na golfskom tržištu zapravo samo privremeno zaustavljen ili odgođen, pa se slaba razvijenost te industrije u cijeloj regiji pokazala kao prednost.

• Kriza je samo usporila razvoj, nije prouzročila pad kao u drugim industrijama. Tako smo mi zabilježili četverostruki porast u godini krize. Pitanje je koliki bi bio da je nije bilo, možda bi bio deseterostruk. Mi volimo reći da se ne bojimo krize, nego da se ona treba bojati nas. Nadamo se da će tako biti i dalje – s osmijehom kaže Kapetanović.

Naravno, toliko velik rast može se lako objasniti time što je tvrtka vrlo mlada i nova, pa je 2008. zapravo prva godina njezina stvarnog poslovanja – u njoj su prihodi bili samo 60-ak tisuća eura. Ipak, od tada, kad je Kapetanović bio ‘one-man-band’, do danas, kad tvrtka ima četvero ljudi koji rade puno radno vrijeme i nekoliko kooperanata, ne može se zanijekati da je postignut velik napredak.

Razvoj Golf zone zamišljen je u tri smjera: razvoj golfskih projekata, odnosno konzalting i opremanje terena, zatim razvoj profesionalnih trgovina opremom i u konačnici marketing, promocija i organizacija evenata. Tvrtka zato već sada pruža kompletna rješenja vezana uz golf, i to na internacionalnom tržištu; na Balkanu pak posluje na 11 tržišta. Osim toga, postoje i tvrtka kći istog imena u Sloveniji.

• Sve te zemlje ekonomski su na sličnoj razini. Golf prilično prati ekonomsku razvijenost, pa je tako i on u začetku. Hrvatska je tako, na primjer, 40 do 50 puta slabije razvijena u tom sportu nego razvijene zapadnoeuropske zemlje. Dakle, tu je potencijal golem. Kad se tomu doda znanje iz menadžmenta i financija te svijest da je taj posao koristan za zemlju, odlučili smo u to ući da bismo postali najjači u regiji – objašnjava Kapetanović.

Ulaganje većine cjelokupne zarade u proširenje poslovanja već je dalo pozitivne rezultate. Tako Golf zona danas ima 400 četvornih metara prostora, šest puta veći ‘stock’ nego prošle godine, kao i prvi fitting-centar u ovom dijelu Europe u kojem se golferi mogu testirati da bi pronašli opremu koja im najviše odgovara. Ideja vodilja dugoročna su ulaganja koja će rezultate dati za nekoliko godina, kad se cijela industrija još razvije.

• Naš je plan rast od 65 do 70 posto u sljedećoj godini i od 50 do 70 posto rasta svake godine u idućih pet. Želimo izgraditi kompaniju koja će biti prepoznata kao ‘the golf tvrtka’ u regiji. Naravno da će otvaranje novih podružnica biti vezano uz prihode. Slovenija nam se pokazala dobrom jer smo kroz nju zapravo ušli na tržište Europske unije – kaže Kapetanović.

Zanimljivo, veći dio poslovanja Golf zone trenutačno čine konzalting i opremanje terena, a ne distribucija opreme, što je neobično s obzirom na to da je riječ o novoj tvrtki. Jedan od rijetkih primjera novoga golfskog projekta jest Spa&golf resort Sveti Martin. Upravo je to suradnja koju Kapetanović voli spomenuti kad govori o dosad provedenim projektima.

• Za Hrvatsku to je vrlo hrabra investicija jer se u kontinentalni dio uložilo od 200 do 300 milijuna kuna u nešto u čemu neće odmah biti povrata. Mi smo u tome sudjelovali, na što sam posebno ponosan, pustivši u rad prvi vir-

Budućnost je Kapetanović slično zamislio, s konzaltingom kao većim dijelom poslovanja. Kratko, koročno mu je pak važno jačanje distribucijske mreže i brenda Golf zone, odnosno stvaranje lanca maloprodajnih prodavaonica opreme za golf. Za početak, nastojat će otvoriti još jedno do dva nova prodajna mjesta u Zagrebu. S druge strane u području distribucije tijekom 2010. planira potpisati pet do 10 različitih agenturnih ugovora s partnerima u udaljenim zemljama poput Bugarske, Turske i Cipra.

• Dio koji se odnosi na distribuciju namjeravamo razviti do razine na kojoj je ona u Europi, nastojat ćemo imati kvalitetne procese, klijentima pružiti razinu usluge kakvu mogu dobiti bilo gdje u svijetu i europske cijene. Zato ćemo ulagati u procese i sustave da bi taj posao bio što kvalitetniji. Na kraju krajeva, postoji i mogućnost razdvajanja tih poslovnih jedinica ovisno o njihovu razvoju – kaže Kapetanović.

Za tržište koje je u ovom dijelu Europe, pa tako i Hrvatske, zasad vrlo malo, on ima velike planove. Ako nerazvijenost tržišta uspije okrenuti u svoju korist, ti bi se planovi mogli ostvariti jer logiku u njegovu razmišljanju ne može se poreći.

• U Hrvatskoj postoji fobija od golfa. Golferi se nazivaju čudnim biljkama, gleda ih se kao dio džetseta, kao lopove, a u svijetu je to masovan sport kojim se bave i djeca u školi – objašnjava Kapetanović.

Plan je zbog toga širenje tima Golf zone, pa tako i daljnje zapošljavanje. Potencijal rasta kako tvrtke tako i cjelokupnog tržišta svakako postoji, jer što god netko mislio o golferima, svi se slažu da su upravo oni jedna od ključnih populacija koje treba privući u zemlju kao turiste. Poznati su kao dobri potrošači, a i broj aktivnih golfera u razvijenim zemljama svijeta toliko je da ih se jednostavno ne smije zanemariti.

• Sada je prilika da se tvrtka izgradi na pravi način. Neki pokazatelji govore da smo uspjeli nadmašiti konkurente koji su postojali prije nas i da nas tržište mnogo bolje prihvaća. Konkurencija nas zato na neki način ne zabrinjava. Vjerujemo da će naš položaj, što će se tržište više razvijati, biti još jači – zaključuje Kapetanović.