Organizator Zagrebačkog jazz festivala i Jazzarele napokon je dobio priliku u Zagrebu otvoriti pravi jazz klub. Njegov projekt pobijedio je na natječaju za dodjelu prostora bivšeg Casina na Trgu bana Jelačića koji upravo preuređuje.
Jazz glazba definirala je životni put Dražena Kokanovića, odvjetnika koji je svoju karijeru počeo u bivšem Unikonzumu, a nastavio je u Gethaldusu te u odvjetničkom uredu Zvonimira Hodaka. Danas se Kokanović bavi kulturnim menadžmentom i najzaslužnija je osoba za činjenicu da Zagreb ima, prema mišljenju kritičara, treći najvažniji jazz festival u Europi i što su pred zagrebačkom publikom nastupali glazbenici poput Ornettea Colemana, Kurta Elinga i Chick Corea, koji predstavljaju sam vrh svjetske jazz umjetnosti. Ljubav prema glazbi rodila se još u rodnom Slavonskom Brodu gdje je odrastao uz ploče koje su skupljali njegova sestra i otac, a za vrijeme studija u Zagrebu ljubav prema jazzu pretvorila se u neku vrstu pozitivne opsesije.
Paralelno poslu u Gethaldus optici, Kokanović je radio kao menadžer u kultnom zagrebačkom klubu Gjuro II, gdje je i stekao prve vještine u organizaciji koncerata i kulturnih događaja. Na neki način sam se svih ovih godina pripremao za posao organizatora jazz koncerata, odnosno da napravim jazz klub koji bi mogli posjećivati i građani stariji od četrdeset godina. Ljudima s minimalnom potrebom da posjete kazalište ili odu na nekakav koncert, Zagreb jednostavno ne nudi ništa. Ja sam u pravilu svakih pet godina mijenjao posao, jednostavno radim nešto, pa kada postignem nekakav maksimum, promijenim okruženje, pronađem neku drugu djelatnost i njome se bavim, dok glazbu slušam cijeli život i ona je konstanta – kaže Kokanović koji je osnovao tvrtku Sapienti Sat koja se bavi organizacijom jazz koncerata.
Kokanović ističe da je veliki problem Zagreba što ne postoji nijedna ozbiljna koncertna dvorana s kvalitetnom akustikom koja može primiti od 800 tisuću ljudi te da osim BP kluba ne postoji ni jedan klub jazz u koji bi dolazili ljudi stariji od trideset godina. Iz tog se razloga i javio na natječaj za prostor bivšeg Casina, odnosno kluba Alta, koji se nalazi na zagrebačkom trgu bana Jelačića tik do Gradske kavane.
Na natječaju je prošao Kokanovićev projekt jazz kluba, kojem se još ne zna ime, a tamo će osim jazz glazbe građani Zagreba, kao i ostali njegovi posjetitelji moći uživati i u cabaretu, kazališnim predstavama i projekcijama filmova. Cijene pića bit će prilično pristupačne, ali ako netko poželi popiti najekskluzivnije vino ili konjak, takvo će se piće za njega pronaći. U klubu se trenutačno izvode građevinski radovi, postavlja se bina i adekvatan razglas dok će tehnički uvjeti kluba omogućavati radijske prijenose koncerata, kao i videoreprodukcije putem interneta.
Kokanović trenutačno pregovara s Hrvatskim radijom, koji bi trebao na svom drugom programu prenositi koncerte iz budućega kluba, a snimat će se i albumi uživo, koji će se potom reproducirati na kompaktno diskove i distribuirati čak i u svjetskim metropolama. Video-produkcija, odnosno emitiranje koncerata putem interneta imaju višestruku funkciju: osim što će svi ljudi koji nisu u mogućnosti doći na koncert imati prilike uživati u vrhunskome jazzu, ljubitelji jazza u svijetu moći će vidjeti što nudi hrvatska jazz scena, a Grad Zagreb dobit će još jednu kulturnu znamenitost. Takva je djelatnost vrlo bitna, ne samo u financijskom smislu već u tome da se i sam Grad Zagreb putem tih diskova predstavi svijetu kao kulturna destinacija.