MINISTRI FINANCIJA G-20 Ne ostvare li rezultate, menadžeri će vraćati dobivene bonuse

Unatoč neštoanju Amerikanaca i Engleza u nacrtu za samit u Pittsburghu potkraj ovog mjeseca naći će se preporuke ministara financija da se bonusi menadžerima vežu uz dugoročni uspjeh i osnovnu plaću te učine transparentnijim.

Osjetljivi na povijest kako već znaju biti, i s osjećajem za trenutak, prošli su se vikend susreli ministri financija 20 najrazvijenijih zemalja svijeta kako bi revidirali trenutačno stanje i dogovorili daljnje mjere za rješavanje krize koja je eksplodirala upravo u rujnu prošle godine i ubrzo nazvana jednom od gorih koje je svijet vidio, prelivši se iz financijskog sektora u onaj realne ekonomije.

Taj je pripremljen samit u Londonu ipak bio nešto vedrijeg karaktera za razliku od prijašnjih druženja tijekom ove krizne godine, kada su bogati strahovali za opstanak i jedva čekali da prodube prijateljstva sa zemljama koje su donedavno smatrali uglavnom nevažnim. Zato je G-8 s impresivnom lakoćom postao G-20. Ipak, prije negoli šefovi vlada i država pristupe načelnom oblikovanju izgleda svijeta u Pittsburghu potkraj ovog mjeseca, ministri financija u društvu središnjih bankara nešto su konkretnije raspravljali ovog vikenda o tome što napraviti s tim globalnim financijskim sustavom.

Tom je prilikom britanski premijer, inače vrlo zabrinut tijekom cijele krize, pozvao da se ne odstupi od utvrđenog smjera, odnosno da se ne ide na ‘prerano opuštanje ili pretjerano povjerenje’. Jednostavnije, dijagnoza kaže kako je pacijent probuđen iz kome, ali da bi ga skidanje s uređaja (državne subvencije) vjerojatno dokrajčilo. U tom smislu, rekao je Brown, ‘svaki pokušaj prebrzog izlaza mogao bi uništiti prve znakove obnove i dovesti do pada povjerenja tvrtki i potrošača’. Opet prevedeno, tražio je od vlada da ne budu cicije i pokušaju izbjeći realiziranje preuzetih izdataka samo zato što stvari izgledaju bolje. U govoru je dao naslutiti i u kojem će se smjeru kretati razgovori na najvišoj razini u Pittsburghu, podsjetivši na mali problem astronomskih bonusa i naknada koje su, prema nekim tumačenjima, bile jedan od ključnih uzroka kulture rizika i poigravanja.

I baš će ti bonusi vjerojatno dominirati sastankom u Pittsburghu jer se većina onoga što je dogovoreno u Londonu nekako vrtjela baš oko tih bonusa i banaka, odnosno cjelokupne kulture dijeljenja sumnjivog novca šakom i kapom. Američke banke, svježe rasterećene novca poreznih obveznika koji ih je spasio od propasti, već su ne trepnuvši najavile rekordne bonuse. Goldman Sachs zapanjio je prije dva mjeseca objavom da je do sada već izdvojio oko 11,4 milijarde dolara za bonus zaposlenicima, a ako stvari budu kako je planirano, do kraja godine bi to moglo doći i do 20 milijardi. Ni Morgan Stanley nije želio zaostajati, odličivši da će 72 posto prihoda u drugom kvartalu preraspodijeliti vrijednim zaposlenicima. Ministri financija stoga su postigli načelni dogovor o sedam točaka, od kojih su najvažnije preporuke o dizanju kapitalne rezerve bankama s visokim bonusima, ali i općenito mogućnost nametanja viših rezervi bankama ako se procijeni da je potrebno te osjetno ograničavanje bankovnih operacija izvan bilanci, dva prijedloga koja su već uzburkala vodu. Prvi ne treba posebno objašnjavati, dok je važnost drugog ograničavanje kreditiranja i operacija banaka koje se događaju ‘u sjeni’. Bankari su očekivano odmah izrazili zabrinutost jer, kažu, neće više moći dijeliti kredite na sve strane, vjerojatno ne shvaćajući da to nekako i jest zamisao cijele priče.

A da je nekima jako stalo pozabaviti se ozbiljnije obilatim nagradama pokazuje primjer francuskog predsjednika Nicolas Sarkozyja, već poznatog protivnika dosadašnjeg sustava nagrađivanja, koji je natjerao BNP Paribas i Société Générale da odgođe dvije trećine bonusa u iduće tri godine, a trećinu plate u dionicama. Prema izvješćima, angloamerička je alijansa na sastanku, nakon svega što se dogodilo, bila skeptična glede ograničavanja naknada i bonusa. Zašto i ne bi bili kad su Amerika i Britanija dvije krizom najgore pogođene ekonomije u razvijenom svijetu? U nacrtna za Pittsburgh, usprkos tomu, naći će se preporuke ministara financija da se bonus veže uz dugoročni uspjeh i osnovnu plaću, nagrade uzmemo nazad u slučaju posrtaanja i da se dijeljenje bonusa najboljim zaposlenicima učini transparentnijim, za što su zasluge već uzeli njemački i francuski predstavnici tvrdnjom kako se samo njihovom upornošću uspjelo nadići protivljenje angloameričkog tabora.

Osim problematike bonusa zaključeno je i da će se nastaviti s ekspanzivnim fiskalnim i monetarnim politikama radi održavanja nježna oporavka. U skladu sa sunčanim vremenom MMF je prilagodio prognoze, dugo vremena vrlo zloguke, smanjivši projekciju ovogodišnjeg svjetskog pada na 1,3 posto, (prije 1,4 posto) i rasta sljedeće godine na 2,9 posto (prije 2,5 posto). Vjerojatno je posve izlišno reći kako je manjkalo bilo kakvih konkretnih odredbi i dogovora o tome koje će se točno i kako politike provoditi. Dapače, u staroj maniri, ministri su financija daljnju razradu ideja, koje su naborali, elegantno prepustili Odboru za financijsku stabilnost koji su uostalom sami uspostavili prije pet mjeseci.

Korelacija između gospodarskog rasta Njemačke i Slovenije razmjerno je visoka, zbog čega je utjecaj gospodarskih gibanja u Njemačkoj ‘deželi’ veoma važan. To dokazuje i činjenica da je u Sloveniji recesija ušla na velika vrata tek kad je njemačko gospodarstvo zapovijedalo u te vode. Njemačka je najveći trgovinski partner Slovenije. Prošlogodišnja robna razmjena bila je oko devet milijardi eura, pri čemu je njemački suficit iznosio oko pola milijarde eura. Tako su prvi znaci oporavka njemačkoga gospodarstva značili su i reanimacija slovenskoga. Nakon dva kvartala negativnog rasta, bruto domaći proizvod u drugom kvartalu ove godine bilježi u odnosu na prethodni rast od 0,7 posto. Prema mjerilima EU recesija je u Sloveniji privremeno prekinuta. Gospodarstvenici su zadovoljni prvim znacima oporavka, ali su i dalje vrlo oprezni, jer je pad BDP-a u drugom kvartalu ove u odnosu na isto razdoblje prošle godine 9,3 posto. Voditeljica Sektora za nacionalne račune pri državnom Zavodu za statistiku Karmen Hren kaže da se na godišnjoj razini BDP realno smanjio 8,8 posto.

Ured za makroekonomsku analizu i razvoj (UMAR) iznosi i podatak da su zbog toga realnog smanjenja i izvoz i uvoz bili manji, pa Slovenija u transakciji s inozemstvom prvi put u posljednje tri godine bilježi višak. Istodobno neizvjesna gospodarska situacija i povećanje nezaposlenosti utjecali su i na to da se prvi put u posljednjih devet godina potrošnja smanjila 2,6 posto. I dok neki analitičari optimistično tvrde da je Slovenija dostignula točku preokreta u Banci Slovenije u to nisu uvjereni. Tvrde da su to vjerojatno manja previranja na putu do stvarnog oporavka gospodarstva. I u Uredu za makroekonomsku analizu i razvoj (UMAR) nisu previše optimistični i konstatiraju da uz nastavak negativnih gibanja kod slovenskih najvažnijih trgovinskih partnera relativno slabi i stanje na domaćem tržištu. Direktor UMAR-a Boštjan Vasle kaže da veći pad izvoza, nastavak kreditnog grča i s time povezana niska investicijska aktivnost pokazuju da će gospodarski rast na kraju godine biti niži nego što se očekuje.

Najava ministra za financije Franca Križanića o uvođenju poreza za viši srednji razred i nove porezne ljestvice izazvala je oštre reakcije. To se recesijskoj mjeri prije svega protiv ministri iz liberalnih stranaka vladajuće koalicije LDS i Za Res. Tomu se protivi i minister za gospodarstvo Matej Lahovnik. On kaže da bi efekti uvođenja 50 posto poreza na osnovicu iznad 37 tisuća eura bruto bili negativni za slovensku gospodarsku aktivnost. Istoobno bi, prema Lahovniku, taj porezni namet uništio viši srednji razred, koji je nosilac razvoja i u trenutačnoj krizi generator proizvodnje. Neki analitičari tvrde da nije problem u četvrtome poreznom razredu, već u činjenici da je prag postavljen nisko. Oni s najvišim prihodima naći će izlaz i umjesto plaća isplaćivat će dobitke i na taj način izbjeći više oporezivanje. Vlada prošli tjedan nije podržala Križanićev prijedlog, no to ne znači da se od ove ideje odustalo.