Glavna tema u Europi jest poboljšanje poslovanja višefunkcijskom EMV (Europay, Mastercard, Visa) čip karticom. Posebno su zanimljiva nova sigurnosna rješenja, pretplatne kartice i beskontaktne EMV čip kartice, što s obzirom na tehnologiju čitanja tih kartica otvara nove perspektive njezine primjene. Sve je više projekata primjene čip kartica kao što su zdravstvene i osobne iskaznice, kartice tahografa, putovnice, plaćanje u gradskom prometu i trgovini, posebice na području lojaliteta kartica.
Od svih kartičnih transakcija, čak 77 posto njih se odnosi na podizanje gotovine na bankomatu, pa su predstavnici kartičarskih kuća pozvali na uzbuđenu. Unatoč uzbuđenju, jedini izlaz iz te situacije je tehnološki razvoj koji će omogućiti bezgotovinsko plaćanje i malih svota, a toliko jednostavno da traje kraće od sadašnjeg postupka plaćanja karticom. U Hrvatskoj je u optičku oko osam milijuna platnih kartica koje se ubrzano zamjenjuju EMV čip karticama, ali taj posao još nije dovršen jer je skup zbog zahtjeva novih standarda, poput PCI DSS-a, za novom, sigurnijom infrastrukturom, što znači zamjenu postojećih POS terminala. Odatle i ideja o hibridnim karticama koje su istodobno i kontaktne i beskontaktne. Većina kartica kojima se može beskontaktno plaćati imaju limit beskontaktnog plaćanja na iznos od desetak eura, što je prije psihološka pomoć klijentima nego stvarna potreba jer je autentikacija kontaktne i beskontaktne naplate jednako rigorozna i sigurna. No, iskristalizirale su se beskontaktne kartice za mikroplaćanja. I ne samo kartice. Jedan od sudionika lanjskog SmartCarda opisao je vlastito iskustvo iz Istanbula u kojemu su iznimno popularni satovi kojima je s unutarnje strane poklopca nalipljen čip za beskontaktno plaćanje namijenjen gradskom prijevozu.
Trend u maloprodaji je i pojednostavnjena naplata karticama, uglavnom kako bi se izbjeglo da na blagajni stoji pet različitih POS uređaja za pet različitih kartica pet izdavača kartica. Jedan je način da maloprodajna kuća, a u SAD-u to rade i na tisuće banaka, odabere nezavisnu kuću koja se bavi obradom podataka i naplate s kartica, čime štedi vrijeme i novac i izdavatelju, pa si i male banke mogu priuštiti izdavanje kartica. Uštede ostvaruje i maloprodaja. Takve kuće, popularno znane pod imenom procesori, odnedavna su se pojavile i u Hrvatskoj. Drugi način olakšavanja života s karticama u maloprodaji nabava je softverskog paketa koji omogućava da se na blagajnama koristi samo jedan, a ne pet POS-ova. Takav sustav na kraju dana ili na kraju svake smjene šalje svakoj kartičarskoj kući podatke o plaćanju, ali omogućava i inventuru pri predaji smjene.
