INDEKSI

Prilično mlake makroekonomskie vijesti prošli su tjedan povukle većinu ključnih burzovnih indeksa u crveno. To nije bilo neočekivano, pogotovo kad se zna da je indeks S&P 500 od ožujka ove godine narastao više od 50 posto, a stvarni su problemi u realnom i financijskom sektoru SAD-a i dalje ostali. Posljedici, kretanje inozemnih indeksa negativno je utjecalo i na domaću burzu, no primjećuje se da je Crobex usprkos padu ostao manje volatilan nego što bi to bilo realno očekivati. Na makroekonomskom planu i dalje pristiju loše vijesti. Tako je BDP u drugom tromjesečju ove godine u Hrvatskoj bio realno manji 6,3 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. Međutim, iako je pad BDP-a bio manji od onog iz prvog ovogodišnjeg tromjesečja, kad je bio 6,7 posto, očekivao se ipak znatno manji pad, pa su u tom smislu loše prognoze za domaći gospodarstvo u tekućoj godini dobile novu potvrdu.

Velič pad zabilježila je i industrijska proizvodnja. U srpnju ove godine u usporedbi s istim lanjskim mjesečom bila je manja čak devet posto, što je njezin uzastopni pad već deset mjeseci zaredom. Najveći pad zabilježen je u prerađivačkoj industriji (10,1 posto), zatim u rudarstvu i vađenju sirovina (9,6 posto). S druge strane, opskrba električnom energijom, plinom i parom istodobno zabilježila je rast od četiri posto. Iako je većina djelatnosti u prerađivačkoj industriji zabilježila pad proizvodnje na godišnjoj razini, podaci za srpanj donijeli su i prve pozitivne promjene. Tako je proizvodnja duhanskih proizvoda i prerada drva zabilježila rast proizvodnje od 1,5 odnosno 8,5 posto na godinu. Najveće je pak smanjenje zabilježeno u proizvodnji osnovnih farmaceutskih proizvoda – od 33,2 posto u odnosu na lipanj ove godine i 42,7 posto u odnosu na srpanj prošle. Neke procjene pokazuju da bi se u nastavku godine pad proizvodnje trebao ublažiti, pa bi do kraja godine mogao biti otprilike sedam posto na godinu. Na dulji bi rok problem za oporavak proizvodnje mogao biti očekivano smanjenje domaće potrošnje zbog manjega raspoloživog dohotka kućanstava i očekivanog smanjenja javne potrošnje.

Najveći je prošlotjedni gubitnik bila dionica DI Spačva koja je oslabljela 24,76 posto završivši tjedan na samo 82 kune. Osnovni razlog tolikog pada bili su tvrtkini očekivano loši polugodišnji poslovni rezultati. Tako je polugodišnji ukupni prihod bio 84,55 milijuna kuna, čak 37,8 posto manje nego u istome razdoblju 2008. U tom je smislu DI Spačva u šest ovogodišnjih mjeseci zabilježila neto gubitak od gotovo deset milijuna kuna. U istom razdoblju prošle godine to je društvo poslovalo pozitivno ostvarivši pritom polugodišnju dobit od 4,58 milijuna kuna.

U prošlome tjednu dionički indeks Zagrebačke burze Crobex nije zabilježio znatniju promjenu vrijednosti. Naime, pala mu je gotovo zanemarivih 0,6 posto, odnosno s 2,038,29 na konačnih 2,026,10 bodova. U isto je vrijeme obveznički indeks Crobis zabilježio također lagani pad. Na tjednoj je razini oslabio 0,43 posto, i to s 86,83 na konačnih 86,46 bodova.

Prošli se tjedan dionica IGH našla u fokusu investicijske javnosti nakon što je objavljena vijest da je tvrtka pobijedila na međunarodnom natječaju za gradnju zračne luke u ukrajinskom Donjecku. Bez takvih vijesti teško bi neka domaća građevinska kompanija pobudila veće zanimanje ulagača. No IGH je uspio posljednjih mjeseci znatan dio prodaje usmjeriti na tržišta na koje kriza nije utjecala kao na domaće. Tako ta tvrtka uz plan širenja na Bliski istok trenutačno razvija projekte u sjevernoj Africi, ali i na jugoistoku Europe.

Inače, IGH je u prvih šest ovogodišnjih mjeseci postigao rezultate na razini prijašnje godine. Poslovni prihodi Grupe nisu znatnije rasli; ove su godine bili 410,79 milijuna kuna. U isto vrijeme Društvo je u skladu s primijenjenim mjerama štednje uspjelo 3,7 posto smanjiti poslovne rashode u usporedbi s 2008., pa su oni ove godine bili 344,26 milijuna kuna. Neto dobit Grupe znatno se povećala, i to čak 32,7 posto, pa je u prvom polugodištu bila 51,26 milijuna kuna, odnosno 311,1 kuna za dionicu.

Bilancijski gledano, situacija na razini Grupe u odnosu na kraj 2008. pogoršala se. Naime, kratkoročna su potraživanja Grupe porasla s 313,76 na 400,5 milijuna kuna, a sličan su trend zabilježene i kratkoročne obveze, koje su porasle s 954,5 milijuna na čak 1,016 milijardi kuna. Rast od 13,6 posto zabilježen je i u dugoročnim obvezama koje su potkraj lipnja bile 540,44 milijuna kuna. Na kraju vrijedi istaknuti da je Uprava IGH unatoč sve većim problemima uz povećanje profitabilnosti uspjela osigurati i pozitivan novčani tok u prvih šest ovogodišnjih mjeseci. Iako je on znatno smanjen, s 55,79 na samo 5,88 milijuna kuna, Društvo, očito, i dalje dobiva novac iz poslovanja. U tom smislu mnogo se očekuje od tekućih i budućih investicijskih projekata kako u zemlji tako i u inozemstvu jer kapaciteti Grupe i dalje su dobro iskorišteni. Naime, s krajem lipnja ove godine IGH grupa imala je čak 1,1 milijardu kuna ugovorenih i nedovršenih poslova u svom portfelju.