Država se potrudila postaviti ‘stotinu’ uvjeta poslodavcima za dobivanje potpore radi zadržavanja radnih mjesta. Tako poduzetnici koji su zbog recesije smanjili opseg poslovanja, ali u prvom dijelu godine nisu iskazali gubitak, na nju ne mogu računati.
U paketu antirecesijskih zakona prihvaćenom na izvanrednom srpskom zasjedanju Sabora RH donesen je i Zakon o potpori za očuvanje radnih mjesta (NN br. 94/09.). Stupio je na snagu 1. kolovoza 2009., privremen je i trebao se primjenjivati do 31. prosinca 2010. Svrha mu je potaknuti poslodavce zahvaćene recesijom da uza skraćenje radnog vremena i smanjenje plaća zadrže radnike u radnom odnosu da bi se na najmanju mjeru smanjio broj radnika koji ostaju bez posla.
Interes je i države i gospodarstvenika da ne otpuštaju radnike, nego da sačuvaju poslovanje, makar u smanjenu opsegu i intenzitetu. U provođenju takvih mjera država im omogućava da, ako zadovolje propisane uvjete, dobiju novčanu potporu iz državnog proračuna. Za državu je isplativije da poslodavci novčano pomogne u prevladavanju teškoća za koje se ocjenjuje da su privremene da bi se usporio rast broja nezaposlenih.
Državnu potporu mogu dobiti poslodavci, pravne i fizičke osobe, koji radi očuvanja radnih mjesta umjesto otpuštanja prekobrojnih radnika skrate puno radno vrijeme do 32 sata na tjedan. Prema Zakonu o radu puno radno vrijeme najviše je 40 sati na tjedan, ali može se odrediti i kraće. Skraćenje se može odnositi na sve zaposlene kod istog poslodavca ili samo na pojedine organizacijske dijelove ili dijelove rada. Poslodavac koji ima interesa dobiti državnu potporu mora izraditi program za očuvanje radnih mjesta skraćenjem radnog vremena. Zakon propisuje obvezni sadržaj programa i postupak njegova donošenja.
Posljedica skraćenja punoga radnog vremena u pravilu je smanjenje plaće radnicima kojima je skraćeno radno vrijeme. Iznos državne potpore izračunava se tako da se uspoređuje iznos plaće koju je radnik dobivao prije skraćenja i svota plaće nakon skraćenja radnog vremena, i to osim u slučaju kad radnik prima minimalnu plaću.
Poslodavac koji skrati radno vrijeme i smanji plaće dijelu ili svim radnicima još mora kumulativno ispunjavati sljedeće uvjete: da u 2007. nije poslovao s gubitkom, da do 31. srpnja 2008. nije poslovao s gubitkom, da u drugom polugodištu 2008. odnosno u prethodnom polugodištu 2009. posluje s gubitkom te da nema nepodmirenih obveza za doprinose za socijalna osiguranja.