Ponude se otkupljuju kao kikiriki

Tko je idealan kupac hrvatskih brodogradilišta? Zasad nema prijave ni jedne od vodećih svjetskih brodograđevnih kompanija. Radnici pozivaju na zadržavanje svih zaposlenih i nakon šest mjeseci ponuditi im 25 posto vlasništva tvrtke. Očekuju da će novi kupac nastaviti posao brodogradnje, modernizirati proizvodnju i reorganizirati poslovanje. Iz Vlade su izrazili nadu da će doći netko sa zdravim kapitalom, tko će moći podmiriti obveze prema državi i dobavljačima. U posljednje vrijeme, zahtjevi zainteresiranih strana prema potencijalnim kupcima šest hrvatskih brodogradilišta se redaju kao da se očekuje dolazak dobrog Djeda Mraza koji ne zna reći ‘ne’.

Do roka za preuzimanje natječajne dokumentacije za kupnju brodogradilišta ostalo je još mjesec dana. U Fondu za privatizaciju do sada je dokumente otkupilo najmanje šesnaest potencijalnih kupaca. U Ministarstvu gospodarstva zadovoljno likuju, iako nije poznato koliko će zainteresiranih nakon provedenog ‘due diligencea’ doista i predati ponude za kupnju. Ponude se još uvijek otkupljuju kao kikiriki. Prvi je to učinio Danko Končar, vlasnik rudnika u Južnoafričkoj Republici, a nakon njega su se pridružili i drugi poduzetnici. Međutim, nijedna od vodećih brodograđevnih kompanija nije se uključila u natječaj, što ukazuje na tešku situaciju u svjetskoj brodogradnji.

Trenutak za prodaju hrvatskih brodogradilišta, koja su teško opterećena dugovanjima, nije mogao biti lošiji. Hrvatska prodaje svoja brodogradilišta u trenutku kada se svjetska brodogradnja suočava s krizom. U 2009. godini ugovorena je gradnja samo 186 brodova, dok je prije dvije godine taj broj bio 5.058. U Hrvatskoj se očekuje gradnja samo šest brodova, iako je puni kapacitet do 25 brodova. Uz pomoć stručnjaka, radnika i analitičara, odlučeno je izraditi svojvrstan fotorobot idealnog kupca.

Država je uložila 17 milijardi kuna u brodogradilišta, dok kupac vraća samo sedam. Četiri brodogradilišta prodaju se za jednu kunu, dok se za druga traže milijuni kuna. S Europskom komisijom dogovoreno je da se u trošak obveznog petogodišnjeg restrukturiranja uračunaju sve državne potpore i pomoći. Potpredsjednica Sektora industrije pri HGK Zojza Crnečki ističe da se u brodove koji se grade u Hrvatskoj ugrađuje samo 25 posto domaće opreme, što ukazuje na potrebu za povećanjem konkurentnosti domaćih proizvođača.

U brodogradnji u Europi se suočavaju s teškim problemima, a 95 posto svih brodova dolazi s Dalekog istoka. Ozbiljan strani kupac mogao bi biti samo istočnjak, no oni se nisu javili na natječaj. Važno je da kupac bude financijski stabilan i sposoban podnijeti proces restrukturiranja. Priče o tome da bi konkurentna strana brodogradilišta mogla kupiti hrvatske škverove kako bi ih ugasila su smiješne, jer bi to zahtijevalo velika ulaganja.

Jedini koji je javno rekao da bi brodogradilište u Trogiru srušio i na njegovu mjestu sagradio turističke sadržaje je splitski nekretnina Slobođan Ljubičić. Međutim, HFP je jasno rekao da će prednost pri kupnji imati oni koji namjeravaju nastaviti osnovnu djelatnost. Struka smatra da brodogradnju treba očuvati po svaku cijenu i specijalizirati je, jer na tom polju Hrvatska može biti konkurentna.

Pitanje je također hoće li potencijalni kupac preuzeti svih šest brodogradilišta ili bi bilo bolje da dobijemo šest novih vlasnika. Stručnjaci upozoravaju da će dugovi svih škverova biti veliki teret za novog vlasnika. Socijalne klauzule u tenderu se svode na poštovanje postojećih kolektivnih ugovora, a pregovori između budućih vlasnika i radnika bit će teški. U uvjetima teške krize u brodogradnji, škverovi se zapravo ne bi trebali prodavati, no država je odlučila ući u taj posao, svjesna da je kvaliteta potencijalnih kupaca niža od očekivane.

Idealni kupac trebao bi biti bogat, ostvaren u poslu, osjetljiv prema zahtjevima druge strane i vizionar. Međutim, teško je očekivati da će takvi kupci biti zainteresirani za ono što se nudi.