Home / Biznis i politika / Sanaderova se farsa nastavlja

Sanaderova se farsa nastavlja

Ljeto prebogato aferama u javnim poduzećima je iza nas, a farsa s razlozima ostavke Ive Sanadera nastavlja se i prvih jesenskih dana. Mediji su prokljuvili, a predsjednik Mesić potvrdio da se prošlog tjedna u tajnosti sastao s bivšim premijerom. Zašto? Slobodno interpretirajući predsjednika Mesića, Sanader je zatražio da se nađu na večeri kako bi predsjedniku ponudio ono što mu je rekao i kad je 1. srpnja dao ostavku, ostavljajući za sobom zemlju u dubokoj ekonomskoj i moralnoj krizi: da nije bolestan, da nitko u obitelji nije bolestan, da je 20 godina u politici, 10 godina na čelu HDZ-a, sedam na čelu Vlade i da je došlo vrijeme za jedan novi početak.

Hrvatska je jedina od niza zemalja koje su zabranile pušenje na javnim mjestima koja nije uspjela ustrajati u namjeri da u cijelosti primijeni taj civilizacijski domet na svom tlu. Izmjene Zakona o zabrani pušenja, prema kojima će se u ugostiteljskim objektima opet smjeti vijoriti dim, i službeno su potvrđene. Premijerka Kosor je to obrazložila time da je zdravlje građana važno, ali ne toliko koliko je važno očuvati radna mjesta u ugostiteljstvu. U takvom pristupu Hrvatska ipak nije jedinstvena. Isti pristup imaju i kolumbijske vlasti kad je riječ o radnim mjestima na poljima koke.

Bivši čelnik Zračne luke Zagreb Boško Matković, kojeg je s tog mjesta prije nekoliko mjeseci uklonio resorni ministar Božidar Kalmeta, od utorka je imenovan na mjesto predsjednika Uprave NCL Media grupe, pa sada ta tvrtka može poletjeti. NCL je bio bez predsjednika Uprave gotovo 11 mjeseci, koliko je prošlo od ubojstva Ive Pukanića. Dolazak Matkovića na njezinu čelo mogao bi opovrgnuti kuloarske priče o skorom gašenju najznačajnijeg izdanja te tvrtke tjednika Nacional.

László Geszti od ovog tjedna ima nešto više vremena da se pozabavi strateškim promišljanjima o budućnosti Ine, budući da ga je u petak Uprava Grupe MOL odlučila ukloniti s dužnosti vođenja maloprodajnih aktivnosti MOL Grupe. Geszti ostaje na poziciji izvršnog dopredsjednika MOL Grupe zaduženog za važne međunarodne aktivnosti Grupe, gdje će se posebno posvetiti vrlo zahtjevnom poslu u Inu, u kojoj obavlja dužnost predsjednika Uprave. To podrazumijeva i više kontakata s hrvatskom državom, a prilika se već ukazala. S obzirom na to da Ministarstvo financija nije u stanju izračunati koliko mu zapravo duguje Ina (Kosor: ‘oko dvije milijarde kuna’; Šuker: ‘oko milijardu i 350 milijuna kuna’), u Inu su poslane Financijska policija i Carinska uprava da stvarni iznos duga pokušaju dokučiti iz Ininih dokumenata, kad već ne mogu iz svojih.

Općinsko državno odvjetništvo u Zagrebu mora procijeniti je li čelnik Gredelja Antun Fabek vrlo mudro pronevjerio 3,2 milijuna dolara ili je pak vrlo naivno ošteto tvrtku za taj iznos. Fabek i njegov suradnik Josip Bilić terete se da su prije dvije godine sklopili ugovor s američkom tvrtkom Mart Corporationom radi isporuke opreme u vrijednosti 7,2 milijuna dolara. Nakon što su bez ikakvih jamstava avansno uplatili polovinu iznosa, tvrtka Mart se ugasila.

Samo Željko Žderić, direktor Konstruktora, zna na koji je način dva dana prije roka uspio pribaviti bankarska jamstva u iznosu od 345 milijuna eura za gradnju autoceste u Crnoj Gori. Još 62 milijuna eura, koliko je bilo potrebno do punog iznosa, Žderić je osigurao iz prihoda Konstruktora. IGH, kao drugi član hrvatskoga konzorcija za gradnju crnogorske ceste, u priči o prikupljanju jamstava nije ni spomenut.

Dekan zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Darko Tipurić ovog je tjedna ispio kolateralna žrtva javnog izvlačenja prljavog rublja iz HEP-ova poslovanja. Novinarima je morao objašnjavati kako u tome što je naplaćivao izradu menadžerskih ugovora za HEP (jednog od brojnih poslova koje je Ekonomski fakultet napravio za HEP) nema ništa sporno, osim što je sporna bila informacija u medijima o naplaćenom iznosu. Ujedno je Tipurić otvorio temu privatizacije HEP-a. Uz tvrdnju da mu podmeću lobiji koji žele raskomadati HEP i brzo ga i lako prodati strancima, Tipurić kaže da se tomu opire stotinjak stručnjaka na Zagrebačkom sveučilištu.

Američki predsjednik Obama na početku školske godine obratio američkim učenicima porukom kako od njih očekuje da ulože najviše što mogu u sve što rade, da od svakog od njih očekuje velike stvari i traži da ne iznevjerite ni svoje roditelje ni svoju zemlju ni sebe same. Udžbenike nije ni spomenuo.

Hrvatskim učenicima na početku školske godine poruku je prvi uputio ministar školstva Radovan Fuchs, koji im je obećao da će već za godinu dana uvesti red na tržište udžbenika, a do 1. listopada ove godine neka slobodno idu u školu bez njih. Premijerka Kosor rezolutno je pak ustvrdila da unatoč uklanjanju besplatnih udžbenika nitko neće ostati bez njih. Rad i zaloganje nisu spomenuto.