STIPENDIJE: Novi biznis rađa se u pronalaženju potpore sportašima

Kad je Gordan Kožulj studirao političku ekonomiju na kalifornijskom Sveučilištu Berkeleyju, hrvatsko plivanje doživjelo je svoju renesansu. U to je vrijeme i Duje Draganja otišao na Berkeley i srušio deset godina star europski rekord u 25-metarskim bazenima. Nekoliko je godina poslije tenisač Boris Kuharić dobio sportsku stipendiju i upisao studij međunarodnog poslovanja na Državnom sveučilištu u Oklahoma, no kad se vratio u Hrvatsku, odbacio je teniski reket i pokrenuo posredničku agenciju za dobivanje sportskih stipendija u Sjedinjenim Američkim Državama. U Hrvatskoj je ta tržišna niša tek u povojima i samo se nekoliko ljudi bavi posredovanjem u dobivanju sportskih stipendija. Stoga će, možda, njegova agencija pokrenuti to tržište. U našem neposrednom susjedstvu takav se biznis već razvio, pa tako u Srbiji postoji nekoliko ozbiljnih agencija koje se bave posredovanjem.

Naime, sportaši koji žele dobiti sportsku stipendiju za jedno od američkih sveučilišta moraju ispuniti određene uvjete jer je postupak odabira vrlo rigorozan, a konkurencija velika. U tom slučaju agencija za posredovanje uvelike im pomaže. Treneri sveučilišnih sportskih timova u SAD-u raspolažu proračunom kojim mogu stipendirati sportaše u čak 22 sportske discipline, a sportašice u 19. Od svih prijavljenih kandidata odlučuju se za najperspektivnije sportaše u pojedinim disciplinama koji svoj status dokazuju vrhunskim sportskim rezultatima koje su do tada postigli i prijavnim ispitom.

Agencija za posredovanje koju je pokrenuo Kuharić ponajprije služi kao servis za pronalaženje adekvatnog sveučilišta za pojedinog sportaša. Primjerice, neka sveučilišta, poput već navedenog Berkeleyja, imaju jak plivački tim, pa bi plivač iz Hrvatske bilo u interesu da upiše jedan od studijskih programa na tom sveučilištu. Ako se sportaš odluči za studij u SAD-u i poželi otići onamo uz pomoć sportske stipendije, agent razgovara s njime i nakon toga sportaševu referencije nudi zainteresiranim američkim sveučilištima. – To je posao sličan onom nogometnog međuzemlja. Treba samo uskladiti želje kandidata s potrebama kluba odnosno sveučilišta – objašnjava Kuharić i dodaje da je do sada njegovim posredovanjem već jedanaest studenata dobilo stipendije za razna američka sveučilišta.

Uvjeti za upis na sveučilište uz pomoć sportske stipendije manje su više jednaki onima za upis uz pomoć drugih stipendija. Znači, da bi pojedinac studirao u SAD-u, ponajprije mora završiti 12 godina školovanja. Ako je sportaš već student na nekom od hrvatskih sveučilišta, postoji mogućnost da mu američko sveučilište prizna pojedini završeni semestar i položene ispite te da nastavi studij u SAD-u. Međutim, onda se provodi poprilično komplicirana procedura za dokazivanje starosti studenta jer postoji doba granica. No ako je riječ o maturantu ili osobi koja je mlađa od 26 godina i tek upisuje studij, situacija je kudikamo lakša. Naime, nakon što maturant, odnosno sportaš, dobije uvid na koja sveučilišta ima priliku otići, odabire jedno na kojem zatim polaže prijavni ispit. O rezultatu ispita ovisi i stipendija koju će dobiti. Broj stipendija ograničen je jer NCA (Nacionalni savez sveučilišnog sporta) propisuje kvote za pojedine sportske discipline kao i za broj sportskih stipendija na pojedinom sveučilištu. Regulacija je takva zato da se ne bi dogodilo da bogatija sveučilišta ‘pokupuju’ najbolje svjetske sportaše i trajno dominiraju u američkom sveučilišnom sportu. Zato postoji nekoliko vrsta stipendija koje pokrivaju od dvadeset do sto posto troškova školarine, smještaja, prehrane studenta.

Institut za razvoj obrazovanja također nudi sve potrebne informacije zainteresiranima za dobivanje sportskih stipendija u SAD-u. Budući da je američko Ministarstvo vanjskih poslova ovlastilo IRO za pružanje besplatnih, točnih i nepristranih informacija o studiranju u SAD-u, ondje se mogu dobiti osnovne informacije o sportskim stipendijama, o konceptu prijave na takve stipendije, savjeti o komunikaciji s trenerima i sveučilištima, informacije o potrebnim dokumentima i testovima za prijavu. Savjeti su besplatni, ali važno je istaknuti da Institut za razvoj obrazovanja nema dovoljno ljudi za individualan rad s pojedinim kandidatom, stoga nakon što dobiju informacije od njega, kandidati trebaju samostalno potražiti stipendiju za sveučilište koje ih zanima.

Primjerice, ako hrvatski atletičar dobije punu stipendiju, mora platiti samo avionsku kartu i trošak zdravstvenog osiguranja od 300 do tisuću dolara na godinu. Odluku trenera sportskih timova, koji u konačnici odlučuju kojeg će sportaša sveučilište stipendirati, uvelike uvjetuje tržište, odnosno svakom je treneru u interesu dobiti što perspektivnijeg sportaša za što manji iznos koji bi za njega sveučilište moralo platiti.

Drugim riječima, treneri žele što više kvalitetnih sportaša s djelomičnom stipendijom. Mjerodavni podaci nisu samo mjesta pojedinog sportaša na nacionalnim i međunarodnim rang-listama ili do tada postignuti rezultati nego cjelovita slika. Tu su osim sportskih uključeni i akademski rezultati: uspjeh u školi, na raznim natjecanjima, primjerice iz kemije ili matematike. Mnogo toga ovisi i o sveučilištu koje dodjeljuje stipendiju jer ona imaju različite kriterije. Međutim, jedan je uvjet univerzalan: sportaš koji želi dobiti stipendiju ne smije imati profesionalan ugovor s klubom. Student mora tijekom akademske godine ispunjavati određene uvjete, odnosno mora izvršavati svoje studentske i sportske obveze jer u suprotnom gubi stipendiju i mora vratiti novac. No ako se ozlijeđi na treningu ili natjecanju, ne može je izgubiti. Dodjeljuje se za jednu studijsku godinu, ali ako sportaš postigao vrhunske sportske i minimalne akademske rezultate, produljuje mu se i na iduću akademsku godinu, dok ne stekne najnižu akademsku titulu.

Agencija za sportske stipendije dosad je stipendije maturantima pronalazila besplatno, no planira početi ostvarivati profit od svakog ugovora koji realizira. Tako je za jedanaestoro studenata koje je poslala u SAD stipendije pronašla besplatno, ali ubuduće će tu uslugu naplaćivati.

• Treneri svake godine zaprimaju stotine prijava od pojedinaca, ali vrlo ih je malo potpuno i dobro napisano. Također je važno napomenuti da je u SAD-u uobičajena praksa da treneri pregovaraju s agentima dok traže novog sportaša. Agencije poput moje nisu nikakva novost u SAD-u, nego uobičajena praksa – dodaje Kuharić.

Mnogo je prednosti odlaska na studij u SAD uz pomoć sportske stipendije. Sportaši koji završe fakultet u SAD-u imaju priliku studirati na najprestižnijim sveučilištima. Osim toga pružaju im se profesionalni uvjeti treniranja, u kojima su treninzi intenzivni, pa mnogi studenti i nakon završenog studija grade karijere kao profesionalni sportaši, kao što je učinio i dvojac plivača s početka ove priče.