INDEKSI

Nepovoljna kretanja iskazat će se i u bilancama banaka. Prošli je tjedan HNB publicirao zanimljivu analizu s osvrtom na moguće posljedice daljnjeg gospodarskog usporavanja, odnosno deprecijacije domaćih valuta na poslovanje banaka. Kao što je poznato, rast udjela loših kredita glavna je prijetnja profitabilnosti i stabilnosti banaka, no još visoka razina profita, kao i zadovoljavajuća kamatna marža, zasad ne utječu na rapidno povećanje rizika i pogoršanje poslovnih rezultata banaka. U HNB-u ocjenjuju da će neto profiti banaka biti dovoljni za pokriće rezervacija za gubitke prouzročene razmjerno snažnim makroekonomskim šokom, bez narušavanja solidne kapitaliziranosti bankarskog sektora.

HNB-ovi analitičari također očekuju da će se godine nepovoljna makroekonomska kretanja nakon utjecaja na poslovanje klijenata iskazati i u bilancama banaka. Tako su u publikaciji predstavljena dva scenarija za prognozu dinamike loših plasmana tijekom ove godine: temeljni, koji pretpostavlja pad BDP-a od pet posto uza zadržavanje stabilnog tečaja, i znatno teži scenarij, tzv. šok-scenarij, koji počiva na pretpostavci pada BDP-a od šest posto i 10-postotnoj deprecijaciji kunske tečaje. Procjena učinaka temeljnog scenarija uporabom agregatnog modela pokazala je porast proporcije udjela loših kredita u ukupnim kreditima od 50-ak posto, no tada bi procijenjeni neto prihodi banaka prije rezervacija, ipak, u cijelosti pokrili nastale minuse, pa bi se tako zaštitio postojeći bankovni kapital.

U drugom, tzv. šok-scenariju udjeli loših kredita porasli su otprilike 150 posto za cijeli bankarski sektor, a neposredni učinci rasta tečaja i neto prihoda iz poslovanja banaka međusobno bi se poništili, pa bi se smanjila stopa adekvatnosti kapitala na razini cijeloga bankarskog sustava. U tom slučaju, uz pretpostavku da banke ne prikupe dodatni kapital, dvanajest banaka koje imaju 12 posto imovine bankarskog sektora imale bi stopu adekvatnosti kapitala manju od 10 posto, šest banaka koje drže šest posto imovine imale bi stopu adekvatnosti kapitala manju od osam posto, a samo bi jedna mala banka imala kapitalnu adekvatnost manju od četiri posto.

Zbog snažanog pada potrošnje derivata u prvih pola godine i očekivanja da se taj pad neće zaustaviti ni do kraja godine, tržište nije reagiralo na Ininu dobit. Unatoč nešto boljim polugodišnjim rezultatima od očekivanih, cijena Inine dionice nije se posljednjih dana znatno oporavila. Za to postoji nekoliko razloga, od kojih svakako treba istaknuti posljednji pad cijene srove nafte na svjetskome tržištu, znatan pad gospodarske aktivnosti u Hrvatskoj, ali i velik pad potrošnje derivata u prvih pola godine i očekivanja da se taj pad neće zaustaviti prema kraju tekuće godine.

Ina je u prvih šest mjeseci ove godine ostvarila neto dobit od 507 milijuna kuna, 36,3 posto manju nego u istome prošlogodišnjem razdoblju. No gledajući samo drugi ovogodišnji kvartal, neto dobit povećala je gotovo 4,4 puta, odnosno s 200 milijuna na gotovo 1,08 milijardi kuna. Zapravo, polugodišnja je dobit Grupe Ine od neprekinitog poslovanja bila 1,455 milijardi kuna, što uključuje jednokratni prihod od 497 milijuna kuna od prodaje Podzemnog skladišta plina d.o.o.-a. U kontekstu sveukupnog poslovanja neto dobit Grupe u prvih je šest mjeseci smanjena 290 milijuna kuna, od čega je gubitak na plinskom biznisu (poslovanje koje se prekida) bio 521 milijun kuna, a neto dobit od poslovnih aktivnosti s kojima Grupa nastavljala 1,03 milijarde.

Bilančno gledano, situacija je i dalje prilično zahtjevna. Naime, s krajem lipnja ukupna je imovina Grupe bila 28,7 milijardi kuna, osam posto više nego potkraj prošle godine. ‘Goodwill’ i ulaganja u ovisna društva i zajedničke potrivne povećali su se 63 milijuna kuna, a imovina raspoloživa za prodaju (dugotrajna imovina) 83 milijuna, što je uglavnom bilo rezultat povećanja tržišne vrijednosti dionica društva Janafa. Istodobno su se zalihe Grupe povećale šest posto, na 2,5 milijardi kuna, ponajprije zbog povećanih zaliha uvozne nafte (veći udio uvozne nafte u ukupnoj preradi) te poluproizvoda. Zabrinjava 14-postotni porast neto potraživanja od kupaca na 3,3 milijarde kuna, što upozorava na znatno težu naplatu potraživanja. U isto vrijeme obveze prema dobavljačima smanjile su se 72 milijuna kuna, i to zbog znatno manjeg uvoza naftnih derivata. Tako se ukupan neto dug Grupe Ine sa 6,6 milijardi kuna, koliki je bio na kraju prijašnje godine, povećao na 7,5 milijardi.

U prošlome je tjednu dionički indeks Zagrebačke burze Crobex u skladu s kretanjem inozemnih indeksa nastavio rasti. Naime, vrijednost mu je porasla 2,4 posto, odnosno s 1.917,57 na 1.963,68 bodova. U isto je vrijeme i obveznički indeks Crobis zabilježio rast. Naime, porastao je 0,32 posto na tjedan, i to s 86,19 na konačnih 86,47 bodova.